U ljeto prošle godine, nakon višedesetljetnog zanemarivanja, obnovljen je za 530 tisuća eura (bez PDV-a) Trg Krešimira Ćosića ispred Doma sportova, a za fontanu su izdvojene dodatne 63 tisuće eura. Iako se već tada znalo da će se ići u sanaciju i rekonstrukciju Doma sportova, otvorilo se pitanje zbog čega se prvo išlo u sanaciju uništene plohe, a tek onda objekta s obzirom na to da je projekt sanacije krovova izrađen još u rujnu 2022. godine i iz njega je bilo razvidno da će preko dijela trga prolaziti teška mehanizacija, što bi u konačnici moglo dovesti do njegova uništenja.

No odgovora tada nije bilo. Osam mjeseci kasnije, odnosno prije nekoliko dana, pitanje na tu temu postavio je, u postupku javne nabave, potencijalni izvođač radova, a odgovor koji je dobio upućuje na to da se o tome uopće nije vodilo računa.

Naime građevinar je upozorio da je, prema dokumentaciji, za izvođenje radova i razgradnje AB nosača predviđena kompletna površina istočnog i zapadnog parkirališta, a za transport teških vozila, kamiona i dizalica predviđen je pločnik s južne strane te se može očekivati da će zbog velike mase vozila i AB nosača sve površine pretrpjeti velika oštećenja, zbog čega će ih trebati u potpunosti obnoviti. Stoga je zatražio da se u troškovnik rekonstrukcije stave stavke obnove površina.

Međutim iz gradskog Ureda za javnu nabavu odgovorili su mu da to nije bio dio projektne dokumentacije na temelju koje je ishođena građevinska dozvola. Uz to, naveli su da će se radovi morati 'izvoditi s velikom dozom pažnje kako bi se maksimalno spriječila dodatna oštećenja' te da će se o aktivnostima vezanim uz potencijalna oštećenja odlučivati u fazi gradnje.

Drugim riječima, ako dođe do oštećenja, moguće je da će ih platiti izvođač radova, a možda ponovno porezni obveznici. Tako bi se dio Trga Krešimira Ćosića mogao u svega nekoliko godina obnoviti – dvaput.

Kamo s otpadom?

Ali to nije jedina nepoznanica koja nije riješena. Druga je različita vrsta otpada u pozamašnoj količini, a dokumentacija predviđa da se on vozi na najbliži deponij, što je u ovom slučaju Jakuševec. Ima li na njemu kapaciteta za sve što će se demontirati i hoće li se moći besplatno odložiti ondje, u Gradu – ne znaju. Kako su naveli u odgovoru na upit, 'u ovom trenutku nemaju informacije o kapacitetima na Jakuševcu niti hoće li se tamo moći odložiti sav otpad nastao demontažom i rušenjem'.

Tko će dobiti posao rekonstrukcije prve faze krova na trima dvoranama zagrebačkog Doma sportova, još nije poznato jer je rok za dostavu ponuda za nabavu - raspisanu početkom prosinca prošle godine - pomican nekoliko puta. Kako sada stvari stoje, tko se sve i s kakvim ponudama javio za posao procijenjen na 25 milijuna eura (bez PDV-a), trebalo bi biti poznato 7. ožujka.

Ono što je poznato je da prva faza obuhvaća sanaciju i uklanjanje krovova na dvoranama 1 (Ledena), 3 i 4. Druga faza, koja nije predmet ove javne nabave, predviđa rekonstrukciju krova Dvorane 2. Najveći zahvati bit će na Ledenoj dvorani, koja je izvan funkcije od rujna 2020., jer će tehnološki vrlo složen i zahtjevan zadatak biti demontaža i razgradnja nosive betonske krovne konstrukcije. Dvorana će potom biti ojačana, a zatim će se na nju postaviti nova čelična krovna konstrukcija.

Dok radovi budu trajali, a za njih je predviđeno 18 mjeseci, istočno parkiralište bit će izvan funkcije, baš kao i sam Dom sportova.

Sportaši sa svojim programima, djelatnici Hrvatskog olimpijskog odbora i Ustanove za upravljanje sportskim objektima (USO) te pojedini savezi morat će se privremeno iseliti.

Za razliku od sportaša, predviđeno je da se uredski prostori neće moći koristiti samo u početnoj fazi radova. Pretpostavlja se da bi se sportaši mogli služiti, i to samo u jednom periodu radova, jedino Dvoranom 2.

Kada bi radovi mogli početi, to će ovisiti o tome hoće li i koliko biti žalbi na sam postupak te kakva će biti rješenja za njih.