"Nadam se da će (Schmidt) ispoštovati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i uvjeren sam da ćemo u tom slučaju na ove izbore ići relaksirano od pritiska koji dolaze od značajnog dijela bošnjačkih stranaka s nakanama da transformiraju Federaciju BiH u unitarni prostor, bošnjački prostor i entitet jednog naroda", rekao je Čović u Širokome Brijegu gdje je nazočio svečanoj sjednici Gradskog vijeća.

Dodao je da se protivi nametanju odluka međunarodnih autoriteta u zemlji, no da nakon što je nedavno napravio određene preinake taj posao 'mora završiti uravnoteženo do kraja'.

Čović je dodao da Hrvati okupljanjima u Širokom Brijegu nastoje poslati poruku da grade europsku Bosnu i Hercegovinu. ''Visoki predstavnik treba pratiti takve nakane i ja sam uvjeren da će on tako i učiniti", naveo je.

Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuo je potkraj srpnja samo tehničke izmjene Izbornog zakona, a privremeno je odustao od političkih intervencija u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH kako bi se provela presuda Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića.

Tom se presudom inzistira na očuvanju legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja od strane brojnijih naroda. To podrazumijeva promjenu načina popunjavanja gornjeg, nacionalno koncipiranog Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u kojemu tri naroda Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju po 17 izaslanika, dok predstavnici manjina u svome klubu imaju sedam izaslanika.

U sadašnjem sazivu Doma naroda u klubu Hrvata su i dvojica Bošnjaka koji se lažno izjašnjavaju Hrvatima - Edim Fejzić iz Bosansko-podrinjske županije te Razim Halkić iz Unsko-sanske županije, gdje živi iznimno mali broj Hrvata.

Za predstojeće izbore probošnjačke političke stranke su na svojim listama pozicionirale više hrvatskih kandidata. Kada bi uspjele izabrati šest hrvatskih izaslanika dominantno glasovima Bošnjaka, probošnjačke stranke bile bi u stanju izbaciti iz izvršne vlasti većinske hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj pripadnika toga naroda.

Prema medijskim navodima i dokumentima koji su se pojavili u javnosti, zbog čega su probošnjačke stranke i aktivisti oštro reagirali, Visoki predstavnik nastoji ograničiti mogućnost većinskim bošnjačkim županijama da izaberu hrvatske političke predstavnike ili pak da se poveća prag za izbor izvršne vlasti kroz odluke Doma naroda.

Ranije su i vodeći političari u Zagrebu premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović ocijenili kako je njemački političar na čelu međunarodne zajednice popustio pred pritiscima probošnjačkih stranaka, te su iskazali očekivanje da će ipak donijeti odluku kojom će se zajamčiti jednakopravnost Hrvata te očuvati Daytonski mirovni sporazum.