Crkveni poziv na molitvu i post uoči sutrašnje presude generalima Gotovini, Čermaku i Markaču u Haagu, nakon što nije naišao na dobar prijem kod bivšeg i sadašnjeg predsjednika države, čini se da ne prolazi ni kod dijela uglednih intelektualaca, teologa i svećenika s kojima smo razgovarali
Većina njih mišljenja je da je pozivom na molitvu i post Crkva unaprijed zaključila kakva će presuda biti i na indirektan način se upetljala u poslove koji se tiču države i pravosuđa, a u sekularnoj državi, što Hrvatska jest, ne bi smjela.
Sociolog i svećenik don Ivan Grubišić smatra da se 'Crkva, onog trenutka kad se službeno oglasila, svrstala na stranu koja govori da je sve osim oslobađajuće presude – pogrešno'.
'Bez obzira tko je počinio zločin, za njega mora odgovarati, bio on moj brat, otac, ja ili Ante Gotovina. Ako smo tražili Međunarodni sud u Haagu, onda smo preuzeli određene obveze i trebamo ga poštivati jer drugi ne postoji. Osobno mi je žao naših generala jer bez njih neke stvari ne bi bile kakve jesu.
Međutim, ako se nekom krivnja dokaže, onda za domovinu treba podnijeti žrtvu. Poziv na molitvu diplomatski je pritisak na javnost, a može se tumačiti i kao poziv na neuvažavanje odluka suda koji smo sami odabrali', ističe Grubišić
Njegovo mišljenje ne dijeli teolog Aldabert Rebić koji drži da se Crkva, unatoč tome što smatra Sud nepravednim, nije svrstala ni na jednu stranu.
'Crkva ima pravo moliti i pozivati na post. Ne bih rekao da se svrstala na bilo koju stranu. Stala je na stranu ljudi u nevolji, na stranu onih koji rat nisu željeli, već su u njega bili prisiljeni ići.
Nažalost, u Hrvatskoj još ima ostataka komunizma koji joj ne žele dobro', ističe Rebić i dodaje da je činjenica da smo tražili međunarodnog arbitra, ali onog koji će biti nepristran i koji neće izjednačiti žrtvu i agresora.
Glavnog urednika portala Križ života Hrvoja Cirkvenca posljednji potezi Crkve niti malo ne iznenađuju. Više od nepoštivanja Haškog tribunala brine ga to što Crkva ne poštuje ni hrvatsko pravosuđe.
'To što Crkva ne priznaje legitimnost Suda u Haagu me ne zabrinjava toliko koliko me zabrinjava to što ne priznaje ni legitimnost hrvatskog pravosuđa. Naime, dovoljno se sjetiti kako se postavila kada su izrečene presude Mirku Norcu i Branimiru Glavašu
Umjesto da stane na stranu traženja pravde, odnosno pravosuđa, Crkva je stala na stranu onih kojima se sudilo. Stoga u tome vidim veći problem od ovog što se danas radi uči presude u Haagu', zaključio je Cirkvenac
