Crna Gora u četvrtak proslavlja 14. godišnjicu neovisnosti, u kojoj se najviše govori o proglašenju kraja epidemije koronavirusa i gospodarskim posljedicama koje dolaze nakon nje, te prosvjedima SPC-a zbog zakona o slobodi vjeroispovijesti
Na povijesnom referendumu za Crnu Goru, 21. svibnja 2006., ukupno je glasalo 86,5 posto upisanih birača, od kojih je njih 55,5 posto podržalo ideju da se Crna Gora odvoji od Srbije i svoj dalji put nastavi kao neovisna država, dok je za nastavak zajednice sa Srbijom glasalo 44,5 posto birača.
Prethodno je crnogorska Skupština, na preporuku Europske unije usvojila Zakon o referendumu, koji je predvidio da je za njegovu uspješnost potrebno da neovisnost podrži, umjesto natpolovične većine, najmanje 55 posto izašlih birača.
vezane vijesti
U prazničnom intervjuu za crnogorski dnevnik Pobjeda, crnogorski premijer Duško Marković rekao da danas sa zadovoljstvom govori o rezultatima i ishodu borbe protiv epidemije koronavirusa koje je Crna Gora postigla.
Istaknuo je da je država i prije proglašenja pandemije zatvorila granice prema šest ugroženih zemalja, zaustavila letove prema destinacijama u čijem se okruženju već razvijala zaraza i državni sustav se fokusirao na nabavku zaštitne opreme, "a ne na utrku za respiratorima i bolničkim krevetima“.
„Mobilizirali smo cijeli sustav, formirali Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti i desetine operativnih tijela, digli na noge 100 tisuća ljudi u raznim službama, i oni su odgovorili zadatku... Sve nas je to, u sinergiji, uz jasnu viziju, koordinaciju i poštivanje hijerarhije, dovelo do, kako očekujemo uskoro, statusa korona-free države. To prepoznaju naši građani, strani investitori, ali i naši inozemni partneri. Sad je trenutak da se takva reputacija iskoristi u turizmu, ekonomiji i daljem razvoju. Jedino tako možemo ublažiti posljedice neminovne krize koja će biti teška, i koja će trajati“, priopćio je Marković.
Projekcije pada crnogoskog gospodarstva u ovoj godini kreću se od pet do devet posto. Marković kaže da se nada da će se one pokazati netočne, najavljujući poseban paket pomoći turističkom sektoru koji će ove godine doživjeti jak udar.
„Naše projekcije su slične, a kroz rebalans proračuna koji je u pripremi će u najvećoj mogućoj mjeri biti precizirane i detaljnije elaborirane. Ali, mi smo fokusirani na rad i rast. Već sam kazao da želimo napraviti zaokret u gospodarstvu i potaknuti proizvodnju i izvoz, a smanjiti uvoz. Točno je da punjenje budžeta ovisi o turizmu, ali nije to jedini naš izvor prihoda", rekao je.
Najavio je "ozbiljnu podršku" za turizam jer "taj važan sektor trpi, ne samo u Crnoj Gori već i cijelom svijetu“, rekao je Marković.
Ipak očekuje, kako je rekao, turistički posjet tijuekom ljeta jer vjeruje da će „turisti iz regije i šire prepoznati da je Crna Gora dala jedan od najboljih odgovora u svijetu u borbi s epidemijemom koronavirusa“.
Komentirajući odnos Srpske pravoslavne crkve prema crnogorskoj državi Marković je rekao da je odnos prisvajanja Crne Gore u vjersko-ideološkom smislu koji dolazi iz sjedišta SPC-a, kao i istodobnog negiranja njene državnosti i nepoštivanja njenih institucija, i u ovoj situaciji pokazao svoju besmislenost i pogubnost.
„Građani Crne Gore trebaju prepoznati namjere svih drugih struktura koje su ovih dana pozivale na ekstremizam i nasilje, jer to nije ništa drugo nego nastavak događaja koje smo imali prilike vidjeti na našim ulicama i 2015. i 2016. i u posljednjim danima 2019. godine. Uvjeren sam da naši građani to vide i da se već odmiču od političkih subjekata koji su se jasno legitimirali", priopćio je Marković.
Dio prosrpske oporbe prethodnih dana je, komentirajući uhićenje svećenika SPC-a zbog kršenja mjere zabrane okupljanja, prijetio da zbog „takvog odnosa države prema SPC-u može doći do građanskih sukoba u Crnoj Gori“.
Episkop SPC Joanikije i još osam svećenika uhićeni su 12. svibnja i zadržani u pritvoru 72 sata, nakon što su u Nikšiću predvodili litiju kojoj je prisustvovalo nekoliko tisuća građana.
Crnogorska policija je tijekom prosvjeda građana zbog njihovog uhićenja, u nekoliko crnogorskih gradova, intervenirala suzavcem i šok bombama.
Srpska pravoslavna crkva od početka ove godine dva je puta tjedno organizirala dobro posjećene prosvjedne šetnje u svim gradovima Crne Gore, kojima su se protivili zakonu o slobodi vjeroispovijesti koji regulira vlasništvo nad crkvenom imovinom.
SPC tvrdi da joj crnogorska država tim zakonom želi oteti crkve i manastire, kojih ta vjerska zajednica u Crnoj Gori ima oko 700.
Nakon što je sredinom ožujka crnogorska vlada uvele epidemiološke mjere zbog koronavirusa, SPC je zaustavila litije, ali je istodobno najavila da će nastaviti s prosvjedima nakon što se situacija normalizira.
