Zastupnici parlamentarne većine usvojili su Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Glasala su 42 od 81 zastupnika u parlamentu, 41 je bio za, a jedan protiv, javlja Pobjeda.me.

Poslanici oporbe su tijekom glasanja napustili skupštinsku dvoranu.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić ranije je pozvao zastupnike da podrže rezoluciju, naglasivši u obrazloženju da su on i čelnik Demokratske narodne stranke (DNP) Milan Knežević dostavili amandmane kojima se predlaže da ovom rezolucijom budu obuhvaćeni i logori u Dachauu i Mauthausenu. Mandić, koji je također predložio rezoluciju, izjavio je da je "to poziv na sjećanje i na ono ljudsko u svima nama", te je naglasio da rezolucija nije usmjerena ni protiv koga, već joj je cilj ukazati na to da je zlo, bez obzira na to tko ga je počinio.

U četvrtak je predsjednik crnogorske skupštine službeno predložio da se u dnevni red uvrsti i prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Crnogorska oporba upozoravala je na namjeru Mandića da iskoristi mogućnost dopune dnevnog reda 24 sata prije održavanja sjednice, tvrdeći da vlast na taj način pokušava izbjeći javnu raspravu o rezoluciji o Jasenovcu.

Uoči izglasavanja rezolucije populistički Pokret Europa sad (PES) premijera Milojka Spajića nastojao je smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori nakon što je njegova vlada u Ujedinjenim narodima podržala Rezoluciju o Srebrenici.

I njegovi zastupnici dali su potpis za rezoluciju. Spajić u srijedu u Bruxellesu nije dao konkretan odgovor na pitanje hoće li njegovi zastupnici podržati ovu rezoluciju, iako su njeni potpisnici.

Što piše u rezoluciji o genocidu u Jasenovcu?

U rezoluciji se ističe da su u logoru Jasenovac, između 1941. i 1945. godine, mučeni i ubijani Srbi, Židovi, Romi, Hrvati i pripadnici drugih naroda. Predlaže se da 22. travanj, dan kada je logor rasformiran, bude proglašen "Danom sjećanja na genocid u Jasenovcu" i da se svake godine obilježava u Crnoj Gori.

Predlagači naglašavaju jedinstvenu osudu svih zločina počinjenih na teritoriji Crne Gore i bivše Jugoslavije, uz napomenu da je odgovornost isključivo individualna i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački.

Hrvatska reagirala, oglasilo se Ministarstvo vanjskih poslova

"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova žali što je Crna Gora odlučila zanemariti pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore.

Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije.

Nedvojbeno je kako je motiv za njezino donošenje sadržan u činjenici da je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. svibnja 2024. Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.

Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji.

Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Europske unije za Crnu Goru.

Nastavno na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku.

Podsjećamo, sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

Republika Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše.

Uzimajući u obzir stvarnu svrhu ovog čina Skupštine Crne Gore, kojim se Crna Gora stavila u položaj koji Republika Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način."