Hrvatska najčešće funkcionira po principu 'ništa se neće dogoditi'. A kad se to ipak dogodi, tjedan dana cijela zemlja razglaba i čuju se zvučna obećanja da će se cijeli sustav promijeniti i da će se u izgradnju novoga uključiti struka. I tako ukrug - objašnjava za tportal predsjednik Udruge kriznog menadžmenta Igor Magdalenić
Upravo njegova udruga, sastavljena od pedesetak mahom bivših polaznika studija kriznoga menadžmenta u Velikoj Gorici, ovoga tjedna objavila je 42 detaljne karte četiri hrvatska grada - Zagreba, Splita, Rijeke i Dubrovnika - kojima je s dosad najvećom vjerojatnosti procijenjen rizik i ranjivost od potresa.
Koristeći i dosad najpreciznije snimke terena, u mjerilu od samo 1,5 metara, obrađeni su i rizici poput aktivacije klizišta i erozije terena, a za Zagreb još i rizik od poplave.
vezane vijesti
Karte su u skladu s europskom praksom otvorene za javnost i svakodnevno korištenje, a trebale bi poslužiti prije svega za stručne analize i kao podloga na temelju koje će se na državnoj i lokalnoj razini izrađivati procjene rizika, planovi djelovanja i ustroj sustava civilne zaštite. Njihovu izradu sufinancirala je Europska komisija.
Procjene seizmičkoga rizika
'Naša struka u Hrvatskoj je izjednačena sa zaštitom u radu, no ulaskom u Europsku uniju dobili smo na korištenje brojne sustave, između ostalog program Europske svemirske agencije 'Copernicus', proglašen za najbolji servis kriznoga menadžmenta u svijetu. Aktivirali smo ga kao udruga i nadamo se da će ovo utjecati na promjene raznih pravilnika, zakona i sustava civilne zaštite', objašnjava Magdalenić posao kojim se Udruga kriznog menadžmenta bavi još od osnutka 2003. godine.
Njihove najnovije karte sadrže procjene seizmičkoga rizika za stanovništvo, materijalna dobra i prometnu infrastrukturu, zatim za pristup žurnih službi u slučaju potresa te za evakuacijske putove, erozije, klizišta i druge sekundarne opasnosti. Pojednostavljeno - svaki građanin može vidjeti nalazi li se njegova kuća ili zgrada na kritičnom području i koje bi se prometnice u slučaju potresa mogle prve urušiti.
'U obzir smo uzeli dosadašnje ulazne podatke i različite studije ugroženosti, kao i različite protupotresne zakone iz prošlosti, zatim gustoću stanovništva i otpornost zgrada, a nove, detaljne snimke omogućavaju nam čak i uvid u atmosferske karakteristike svakoga područja', kaže Magdalenić. Zamolili smo ga da nam napokon razjasni dileme oko kvalitete gradnje stambenih zgrada.
Gradnja iz 80-ih odlična
'Generalno, gradnja iz osamdesetih godina prošloga stoljeća vrlo je solidna, dapače, najčešće odlična. Novija gradnja bi također trebala biti takva, no samo u slučaju da su se potpuno poštovali propisi i standardi. Ove karte između ostaloga služe tome da bi se uvele preventivne mjere u urbano planiranje i da bi Zakon o gradnji imao dobru podlogu', odgovara on.
Općenito, sustav kriznoga menadžmenta i procjene rizika u Hrvatskoj Magdalenić smatra sve boljim, no još nije sazrela svijest o tome da se svaka uložena kuna ovdje vraća trostruko ili četverostruko. Svakako bi pomoglo kad bi Vlada napokon objavila javni poziv za korištenje sredstava iz europskih fondova, gdje na poziciji upravljanja rizikom deseci milijuna kuna još uvijek stoje neiskorišteni. U Magdalenićevoj udruzi ovaj potez uspoređuju s mogućim konačnim 'puštanjem struke s lanca'.
