Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno od 1. do 3. travnja, pokazalo je da na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 31,3 posto. Ujedno, to je najveći međumjesečni pad izborne podrške vladajućoj stranci od početka mandata, koja je u ožujku imala podršku 32,8 posto ispitanika. SDP je zaustavio negativan trend te bilježi rast izborne podrške s 21,6 posto iz ožujka na 22,8 posto početkom travnja
Najveći rast izborne podrške zabilježio je Most te je zadržao treće mjesto, sada s izborom od 9,6 posto, što je priličan porast u odnosu na osam posto iz ožujka. Na četvrtom mjestu je Živi zid s izborom od 7,1 posto, dakle bilježi pad u odnosu na ožujak, kada je podrška iznosila 7,7 posto.
HNS na petom mjestu ima podršku od 3,6 posto (3,9 posto iz ožujka), a HSS ostaje na šestom mjestu s dva posto (1,9 posto u ožujku). Podršku između jedan i dva posto imaju Pametno (1,9 posto), IDS (1,4 posto), Stranka rada i solidarnosti BM 365 (1,3 posto), HSP AS (1,2 posto) i HDSSB (1,1 posto). Ispod jedan posto su dvije parlamentarne stranke: HSLS (0,9 posto) i HSU (0,8 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto, dok je 12,6 posto neodlučnih.
vezane vijesti
Pozitivni političari
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 21,8 posto (22,4 posto iz ožujka). Drugo mjesto drži 'nitko' (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 14,6 posto (13,4 posto iz ožujka). Na trećem je mjestu predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s 10,7 posto (prema 9,8 posto iz ožujka). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 9,7 posto (prije mjesec dana 9,4 posto), dok je Davor Bernardić peti s izborom od 5,2 posto (isto kao i prije mjesec dana). Na šestom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,5 posto (u ožujku 2,6 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (3,9 posto), Tonino Picula (3,8 posto), Ivan Pernar (3,2 posto) i Zlatko Hasanbegović (2 posto).
Smjer kretanja Hrvatske
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrstan pokazatelj društvenog optimizma) podupire 30,5 posto građanki/građana u odnosu na 31,4 posto iz ožujka. U ovomjesečnom istraživanju 60,8 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,1 posto iz ožujka. Kakav je smjer zemlje, ne zna 8,8 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 69,4 posto (u ožujku 76,1 posto), dok je među glasačima Mosta taj udio značajno niži i iznosi 42,1 posto (u ožujku 57,1 posto). Među glasačima podupirućih stranaka aktualne saborske većine glasači HSLS-a su češći društveni optimisti (44,4 posto) u odnosu na glasače Stranke BM 365 (38,5 posto). S druge strane glasači SDP-a i Živog zida su znatno rjeđe društveni optimisti (11,1 posto, odnosno 7,1 posto), dok je među glasačima druge dvije oporbene stranke zabilježen nešto veći udio društvenih optimista (HNS sa 16,7 posto i HSS s 30 posto).
Potpora radu Vlade
Razina potpore politikama i radu Vlade RH u šestom mjesecu mandata iznosi 46,2 posto (prema 45,6 posto iz prethodnog mjerenja iz ožujka). Za usporedbu, u istom mjesečnom mjerenju vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 44,7 posto. Kad je riječ o izostanku podrške politikama Vlade, u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 36,9 posto (prema 36,3 posto iz ožujka), što je nešto više od udjela protivnika politikama koji je zabilježen za vladu Zorana Milanovića, koja je u šestom mjesecu mandata iznosila 34,8 posto. Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške, mjeri se i kroz školsku ocjenu.
Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju dobila je 'mršavu' trojku s prosječnom ocjenom od 2,54 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,56). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,47), a nižu među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 2,70; HSLS-a 2,33; BM 365 1,83). S druge strane glasači oporbenih stranaka rad su Vlade u pravilu ocjenjivali nešto slabije (SDP-ovi birači s 2,25, Živog zida 2,27, HNS-a 2,14, HSS-a 2,58).
Predsjednica Republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku (jednako kao i početkom ožujka). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,31 (prije mjesec dana 2,25).
Događaj mjeseca - Agrokor
Za 71,6 posto hrvatskih punoljetnih građana slučaj Agrokor najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana. To je ujedno događaj s najvećim mjesečnim izborom za temu od početka istraživanja, odnosno od siječnja 2004. godine. Za sada je ovaj događaj imao relativno mali utjecaj na rejting političkih stranaka i domaćih političara.
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor zabilježio je uvjerljivo najveći izbor koji iznosi 71,6 posto. Na drugom je mjestu tema koja već mjesecima bilježi visoku razinu izbora – iseljavanje iz zemlje, što je izbor za temu mjeseca u 9,3 posto slučajeva. Pet se tema natiskalo oko dva posto izbora za najznačajnije teme u proteklih mjesec dana: kampanja za lokalne izbore (2,2 posto), razmimoilaženja vladajućih, HDZ-a i Mosta (2,1 posto), odluka Ustavnog suda kojom se ne zabranjuje pobačaj (1,9 posto), dobri ekonomski pokazatelji (1,8 posto) te sukobi navijača i navijačko divljanje na utakmicama (1,5 posto). Ostale su teme s izborom manjim od 1,5 posto.
