Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 34 posto (prema 32,5 posto iz siječnja), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 22,3 posto (prema 24,7 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana). Na ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most sa 7,2 posto (u siječnju je rejting iznosio 8,8 posto).

Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 5,8 posto (prema 4,7 posto iz siječnja). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,9 posto (prema siječanjskih 3,5 posto), dok se HSS zadržao na šestom mjestu 2,3 posto (prije mjesec dana 2,1 posto).

Plenković najpopularniji, drugi 'nitko'

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 24 posto (prema 23,9 posto iz siječnja). Drugo mjesto drži ‘Nitko’ (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 13,6 posto (prema 12,9 posto iz siječnja). Na trećem je mjestu predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s 11,9 posto (prema 13 posto iz siječnja). Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 6,9 posto (prije mjesec dana 7 posto), dok je Davor Bernardić sada peti s izborom od 6 posto (prije mjesec dana 7,3 posto).

Veliki porast na ljestvici pozitivnih političara zabilježen je za saborskog zastupnika Ivana Pernara koji je od kostituiranja aktualnog saziva Hrvatskog sabora bilježi stalan rast izbora. U četiri mjeseca istraživanja ovaj je saborski zastupnik došao na šesto mjesto s izborom od 5,5 posto i iza sebe ostavio brojne druge političare kao i predsjednika stranke čiji je saborski zastupnik (Živi zid). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran Milanović (4,4 posto), Božo Petrov (4,1 posto), Zdravko Marić (3,4 posto) i Zlatko Hasanbegović (2,6 posto).

Milanović najnepopularniji

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva političara na zalasku političke karijere, a što je vidljivo i po sve manjoj prednosti u odnosu na ostale sudionike političke arene. Na vrhu ove ljestvice je Zoran Milanović s izborom od 13,5 posto (prije mjesec dana 13,4 posto). Njegov nekadašnji glavni konkurent i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je na drugom mjestu s izborom od 12,6 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 17,2 posto). Na treće je mjesto skočio Ivan Pernar s izborom od 11,7 posto (prema 3,2 posto iz siječnja).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 31,5 posto građanki/građana u odnosu na 27,8 posto iz siječnja. U ovomjesečnom istraživanju 55,2 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 60,1 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 15,3 posto građana/ki.

Kupnja Ine događaj mjeseca

Razina potpore politiku i rad Vlade RH u četvrtom mjesecu mandata iznosi 49,4 posto (prema 56,8 posto iz prethodnog mjerenja iz siječnja). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 58,1 posto. Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u trećem mjesečnom mjerenju je dobila ‘mršavu’ trojku s prosječnom ocjenom od 2,61 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,60).

Nešto višu ocjenu zabilježila je Vlada Z. Milanovića koja je u istom mjerenju u njegovom mandatu zabilježila ocjenu 2,69. Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,13 (prema 3,15 iz prosinca).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom većim od 10 posto: rasprave o otkupu udjela u INA -i kroz privatizaciju 25% HEP-a (19,0 posto), odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa (16,0 posto), četvrto mjesto na Svjetskom rukometnom prvenstvu (10,8 posto). Šest se tema natiskalo između 5 i 10 posto izbora za najznačajnije u proteklih mjesec dana: zimski uvjeti i hladnoća u zemlji (9,0 posto), najava vraćanja obveznog služenja vojnog roka (8,6 posto), prijepori oko predsjedničinog puta i boravka u SAD-u (7,3 posto), dobri ekonomski pokazatelji (5,5 posto), dvadeset peta obljetnica priznanja Republike Hrvatske (5,2 posto) i optužbe za plagijat ministra Barišića (5,1 posto). Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: snimke Mesićevog govora o Jasenovcu (4,1 posto), političke ‘egzibicije’ Ivana Pernara (2,9 posto), sukobi u SDP-u (1,6 posto) i porezna reforma (1,3%).