Ljubo Jurčić, nositelj svih lista koalicije Blok Umirovljenici zajedno – Primorsko-goranska stranka – Hrvatska radnička stranka i Nataša Srdoč, predsjednica Hrvatske 21. stoljeća iznijeli su svoja programska stajališta o referendumu, ograničenja i smanjenja državnog duga, besplatnom školovanju i zdravstvenoj skrbi te oživljavanju tržišta radne snage
Da li je izvedivo, kroz sustav niza manjih referenduma, uključiti građane u donošenje odluka o ključnim pitanjima za hrvatsko društvo?
Jurčić Da. Takvo izjašnjavanje poticalo bi razvoj demokracije i demokratskog duha kod građana. Ljudi bi imali puno veći osjećaj da utječu na upravljanje vlastitom državom što bi povećalo povjerenje u državnu vlast. Referendumom se na najkvalitetniji i najprecizniji način potvrđuje demokratsko pravo većine da donosi ili predlaže odluke.
Srdoč Za svako povećanje poreza, povećanje javnog duga, investicija koje iziskuju novac poreznih obveznika, poput Pelješkog mosta, treba dobiti suglasnost poreznih obveznika. Prije samog referenduma treba pružiti dovoljno objektivnih podataka o predmetu odlučivanja na referendumu kako bi građani mogli donijeti informiranu odluku. Uz referendume, u Hrvatskoj bi trebalo uvesti direktne izbore za saborske zastupnike u kojemu bi pojedinci koji dobiju najveći broj glasova ušli u Sabor.
Kako ograničiti, a potom i smanjiti državni dug?
Jurčić Stavljanjem pod čvrstu kontrolu javne potrošnje, preusmjeravanjem proračunskih rashoda i povećanjem domaće proizvodnje nad domaćom potrošnjom. To se može postići promjenom strukture investicija u korist proizvodnih investicija. Državni dug se smanjuje kad domaća proizvodnja postane veća od domaće potrošnje. Potrebno je promijeniti političke prioritete gdje osnovu čini definiranje industrijske politike kao prvog prioriteta. Sukladno industrijskoj politici definira se i fiskalna i monetarna politika koje moraju biti u funkciji poticaja domaće proizvodnje te sukladno tome potrošnje i izvoza domaćeg proizvoda.
Srdoč Nužno je uvesti ustavno ograničenje na nivo javnog duga i uravnotežiti proračun kroz smanjenje državnih rashoda. Oduzeti svu imovinu prijašnjim i sadašnjim državnim dužnosnicima za koju oni ne mogu objasniti da su je stekli na legalan način te stvoriti uvjete za viši ekonomski rast i otplaćivati državni dug iz viših poreznih prihoda koje će viši ekonomski rast generirati.
U smanjenju državnih rashoda treba i ukinuti potpore gospodarstvu i poljoprivredi, prepustiti ulaganja u ceste i infrastrukturu privatnim ulagačima, privatizirati preostale tvrtke u državnom vlasništvu čije će buduće financiranje preuzeti budući privatni vlasnici te smanjiti državni aparat i tu radnu snagu preseliti u privatni sektor.
Je li u Hrvatskoj moguće potpuno besplatno školovanje, odnosno zdravstvena skrb?
Jurčić Besplatno zdravstvo i obrazovanje potrebni su, jer jedino školovan i zdrav čovjek može stvarati novu vrijednost. Investicije u obrazovanje i zdravlje imaju najveće stope realnog povrata. Zbog toga investicije u obrazovanje i zdravlje, pored humanog, imaju i proizvodni karakter. Na taj način diže se vrijednost ljudskog kapitala kao osnovnog nositelja gospodarskog rasta i društvenog razvoja.
Srdoč Ne postoji besplatno školovanje ili besplatna zdravstvena skrb, jer smo ih uvijek plaćali kroz poreze, iako se u procesu indirektnog plaćanja dosta novca izgubilo u birokraciji. Smanjivanje troškova zdravstva i školstva te povećanje njihove kvalitete moguće je kroz profesionalni menadžment u državnim ustanovama te uvođenje veće konkurencije kroz privatne škole i privatne zdravstvene institucije.
Kako oživjeti tržište radne snage uoči ulaska u asocijaciju europskih država i u razdoblju prvih godina članstva u EU?
Jurčić Tržište rada se može oživjeti samo povećanom ponudom radnih mjesta. Prvi korak oživljavanja tržišta rada je povećanje ponude radnih mjesta koje se mora postići industrijskom politikom usklađenom s hrvatskim resursima (voda, zemlja, šume, energija) kako bi se otvarala radna mjesta kroz pretvaranje resursa u proizvode i usluge. Drugi je korak usklađivanje strukture obrazovanja sa strukturom gospodarstva i društvenih službi. Treći je korak fleksibilnost tržišta rada te fiskalni poticaji za obrazovanje i zapošljavanje.
Srdoč Moramo razmišljati o stvaranju novih radnih mjesta, a ne očuvanju postojećih. Do stvaranja novih radnih mjesta u Hrvatskoj doći će isključivo kao rezultat novih direktnih ulaganja nakon što stvorimo privlačnu poslovnu klimu uključivši fleksibilno radno zakonodavstvo i izvjesnost da se zakoni i propisi neće promijeniti.
Postojeći ugovor s EU je loš za Hrvatsku i treba ga promijeniti. Građanima se ne isplati ulaziti u Uniju po sadašnjem ugovoru, jer umanjuje potencijalni ekonomski rast i životni standard građana.
Kojih se pet uvjeta mora ispuniti da Hrvatska postane zemlja blagostanja i ugodnog življenja?
Jurčić Povećanje stope gospodarskog rasta i broja radnih mjesta, zaštita okoliša i obrazovanje mladih za nove tehnologije, ravnomjerna raspodjela nacionalnog dohotka, ostvarivanje socijalne sigurnosti (zdravstvo i obrazovanje svima jednako dostupno bez obzira na materijalni status, mirovine dostojne i sigurne…) te solidarnost (mladi sa starijima, zdravi s bolesnima, zaposleni s nezaposlenima).
Srdoč Pet ključnih uvjeta za viša ulaganja, odnosno veću zaposlenost i viši životni standard građana uključuju: nezavisno sudstvo, izvlačenje države iz ekonomije kroz privatizaciju, eliminiranje potpora i svih postupaka (dozvola, licenci i davanje odobrenja) koji ne donose dobrobit za naciju, smanjenje poreznog opterećenja i ukidanje parafiskalnih davanja, povećanje zaposlenosti te strogu i učinkovitu ulogu države u suzbijanju monopola i kartela.
