Ekonomist Ljubo Jurčić sinoć je između ostalog kazao: 'Objektivno, male su mogućnosti građanima za uštedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se naših starijih što su radili.'

'Mi, koji smo živjeli u težim vremenima visoke inflacije, pomaknuli smo se sa službenog tržišta, krenuli smo u dio gdje su bile manje marže. Snabdijevalo se preko sindikata koji je imao 10 ili 20 posto niže cijene jer su robu naručivali na veliko i bez provizije. Drugi korak je bio taj da su se otvarale linije po kojima su se ljudi opskrbljivali direktno od proizvođača hrane na selu. To su tipično bile svinjske polovice, potom teletina, čak duplo jeftiniji nego u trgovinama. To se odnosilo i na grašak, krumpir, zapravo na sve od čega čovjek živi', prisjetio se Jurčić.

Dodao je i da nije vrijeme za kupovinu trajnih dobara, perilice, bojlera, vodokotlića... Treba popravljati. 'Mrežu usluga treba izgraditi, sada nećemo kupovati zamrzivač od 2000 ili 3000 kuna, popravit ćemo onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti za 50 kuna nego kupiti nove za 500 ili 1000 kuna. I ne treba čekati zimu, treba ih sad pođoniti', rekao je Jurčić.

Ekonomist Ljubo Jurčić gostovao je danas u Novom danu televizije N1 te je komentirao inflaciju i moguća buduća poskupljenja, pojasnivši neke svoje sinoćnje izjave.

Upitan za izjavu o kiseljenju kupusa i popravljanju đonova cipela, Jurčić je rekao da bismo mogli doći do toga, ali da sve ovisi o politici.

'Naša ekonomska politika dosad nije bila najuspješnija, sve je išlo po nekoj inerciji, spontano, politika je uvijek tumačila da je to najbolja politika, iako smo tonuli na dno Europe. Bugari, Rumunji i mi smo na dnu Europe. Imamo 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika, a Europa u prosjeku ima 30 tisuća. U Europi je 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika na granici siromaštva, a kad dođe inflacija od 10 posto, na hranu i energente i 20 ili 30 posto, onda ne možete podmiriti troškove', rekao je Jurčić.

'Prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je smanjiti troškove koje može smanjiti. Zato je moja poruka bila u smislu da nabave one proizvode, hranu, odjeću, uz održavanje, a da preskoče zavisne troškove, trgovačku maržu, zaradu, kamate, što smo imali i prije organizirano preko sindikata i opskrbljivali smo se direktno kod proizvođača', rekao je Jurčić. Ekonomist je objasnio i svoju izjavu o kiseljenju kupusa.

'Htio sam reći da ovaj novi sustav nije osigurao siguran i stabilan život građanima, pogotovo ne u krizi. Htio sam reći da smo nekad imali paralelni sustav u doba kriza u sustavu i kriza je tako rješavana. Ljudi su to radili po kućama. Možda sam zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi. Kiselit ću kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali oni koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega. Kad dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, graška, ima hrane. Ima li netko novi mobitel ili nema, to nije bitno, u ovakvim situacijama bitno je preživjeti', rekao je Jurčić za N1.