Da imamo profesionalan i dobro organiziran građanski nadzor, znali bismo ima li zloupotreba policije ili nema, upozorio je sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura gostujući u HTV-ovom Dnevniku 3, a na to već godinama upozoravaju i organizacije civilnog društva s Centrom za mirovne studije na čelu
'Vrag uvijek leži u detaljima', podsjetio je Lubura gostujući u HTV-ovom Dnevniku 3, naime, nakon što je, kako reče, 'podrobno pročitao priopćenje USKOK-a u kojemu stoji da su oni tijekom izvida pribavili podatke od nadležnih državnih tijela'. 'Prvo, treba znati da je 'izvid' pravna formulacija, to ne znači da su oni išli negdje i nešto izviđali, oni su samo prikupljali podatke. Meni se čini da su ih prikupili samo tako da su državna tijela pitali – jeste li vi to radili odnosno je li se to dogodilo? Između ostalog, pitali su i Operativno-tehnički centar (OTC) za nadzor telekomunikacija kojem ja osobno vjerujem', kazao je Lubura.
Međutim, kako je dodao, 'čini se da su jednako tako pitali i policiju jesu li primjenjivane ove druge mjere, naime, DORH nema stručne ljude kojima bi oni to mogli utvrditi na terenu – oni inače za izvidne radnje na terenu koriste policiju. Prema tome, ozbiljno je pitanje kako je utvrđeno ono o čemu se piše u priopćenju'.
'U ovom trenutku ne postoji nikakav nadzor nad primjenom policijskih ovlasti', opetovao je Lubura i podsjetio: 'Ova Vlada je polovinom 2014. donijela zakon u kojem je predvidjela osnivanje povjerenstva koje bi istraživalo upravo ovakve stvari. Međutim, godinu i pol dana oni nisu imenovali članove tog povjerenstva i zbog toga ovog trenutka nema nikog neovisnog koga bismo pitali je li se ovo doista dogodilo ili ne'.
'DORH-u sam apsolutno sklon vjerovati i ne mislim da oni namjerno nešto insinuiraju, međutim, dvojim u njihove metode i mogućnosti uvida u ono što se stvarno dogodilo ili nije dogodilo. Da imamo profesionalan i dobro organiziran građanski nadzor, apsolutno bismo znali je li se to dogodilo', uvjeren je Lubura.
Tko se i zašto ne(će) baviti građanskim nadzorom?
Međutim, valja podsjetiti i da na propuste u osiguranju neovisnog građanskog nadzora već niz godina upozoravaju organizacije civilnog društva s Centrom za mirovne studije (CMS) na čelu. Međutim, ministar unutarnjih poslova na odlasku Ranko Ostojić prozvao ih je da prigovaraju, a ne žele se prihvatiti posla jer 'očito zaštitu ljudskih prava bez ozbiljne love neće preuzeti'. No, kako je poručio CMS: 'Ministre, nije u šoldima sve', a oni 'ne želel biti smokvin list'.
Ostojić, podsjetimo, opetovano podsjeća da je 'upravo on kao ministar osigurao izmjenu zakona koja omogućava civilni nadzor nad mjerama tajnog prikupljanja podataka kroz vijeće za građanski nadzor upravo za policiju, jer to nije pokriveno i sad je on kriv što se nitko iz svih udruga i civilnog društva nije odazvao na poziv Sabora da budu u vijeću i počnu raditi upravo kontrolu'.
'Tu se angažirajte, problem ne bi smio biti što tu nema plaće, pokriveni su svi troškovi i zato ne treba čekati novom ministra, već Sabor treba odraditi svoj dio posla i imenovati članove', poručio je Ostojić. I dodao i da se 'ne može izmjenom zakona o sigurnosno obaviještajnom sustavu proširiti ovlast postojećem Vijeću za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija, zato i jest formirano posebno tijelo, a podsjetio bih koliko su se udruge civilnog društva protivile kad sam predlagao još 2012. da svaka policijska uprava ima vijeće za pritužbe. Zakonski okvir je stvoren, samo što očito zaštitu ljudskih prava očito bez ozbiljne love neće preuzeti'.
Kakvo je to vijeće za nadzor bez ovlasti?
Na ministrov zaključak da nadzor policije funkcionira, Ostojiću je stigao komentar iz CMS-a koji mu je poručio da 'nije fer i da ne žele biti smokvin list'': 'Znate da se ovdje ne radi o lovi, jer smo već godinu i pol volontirali u prvotnom Vijeću. Radi se o tome da ste napravili Vijeće koje nema ovlasti napraviti kvalitetne istrage. Ljudi će tražiti pomoć, a ovakvo Vijeće im to neće moći pružiti. Ne želimo biti smokvin list'.
Ministru su postavili nekoliko pitanja te ga zamolili da na njih odgovori i poslali mu poruku: 'Zašto niste napravili model koji bi omogućio ulazak članova Vijeća u OTC? Zašto jedan od kriterija za članove Vijeća nije stručnost i prepoznatljivost u zaštiti ljudskih prava? Zašto Vijeće nije pod Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina? Zašto Vijeće ne može u bilo kojem trenutku ispitati svakog djelatnika MUP-a već se čeka završetak krim istrage? Zašto nije uvedena zakonska obaveza da se djelatnici MUP-a moraju odazvati na razgovor članovima Vijeća? Zašto mjere koje provodi PNUSKOK nisu pod ovlastima nadzora Vijeća, itd. Ministre, nije u šoldima sve ... '
