'Glavni smjerovi promjena idu ka afirmaciji mobilnosti unutar državne službe, pa su tako mogući premještaji iz sustava javnih službi, lokalne samouprave i državne uprave u svim smjerovima. Drugi smjer je interne prirode i treba omogućiti internu mobilnost i afirmirati najbolje službenike da rade na mjestima gdje su potrebni. Treći smjer je jasno razgraničenje ugovornih službenika koji dolaze s mandatom ministra i odlaze s mandatom ministra, od službenika koji službu obavljaju kao stalno zanimanje', uvodno je pojasnio zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan

Najviše kontroverzi u javnosti izazvala je upravo ova treća kategorija, koja omogućava da ministri u svojim kabinetima zaposle ljude koji inače ne dolaze iz državne službe. 'Treba dati mogućnost ministrima da ojačaju svoje kabinete ljudima koji imaju znanje i povjerenje. Ovdje se ne cilja na trajni ostanak, nego ih se vezuje uz mandate politički imenovanih dužnosnika', kazao je Pičuljan

Ovakve izmjene nisu naišle na blagoslov kod Hrvatskih laburista.

'Dosad su oni koji su zaposleni po natječajima ostali u sustavu. I sad imamo copperfieldsku iluziju da smo zaposlili više ljudi, a nismo više odvojili za plaće', kazao je laburist Mladen Novak

Laburisti, kako je pojasnio Novak, smatraju da se iza mobilnosti unutar državne službe i izmjena koje omogućuju da se bez objašnjenja državnog službenika može otpremiti na neko drugo mjesto unutar službe zapravo skriva namjera da se unutar službe uhljebe politički kadrovi.

Još oštriji prema vladajućima bio je HDSSB-ov Zoran Vinković, koji je uvodno napravio kratki osvrt na tri mjeseca Vlade.

'Građani su dobili tri mjeseca lutanja, nesnalaženja i bauljanja u političkom prostoru, s odlukama koje Hrvatsku vode nazad u vrijeme '45. i '48. kada su u ovoj zemlji hodale trojke iz Ozne i kada su se čistili tavani i kada su mnogi za izgovorenu riječ dobili po par godina Golog otoka. Plan 21, sada je jasno, ne postoji i plan i program ostao je na papiru i bio je predizborno obećanje i prodavanje magle. Dobili smo i da ova Vlada putem Facebooka i Twittera pita građane, ali ne pita ih da bi ih poslušala, nego jer ne zna riješiti problem. Ako ne znate riješiti probleme, najbolje da date ostavku i da odmorite prepone jer vas građani nisu birali da biste od njih tražili savjete, nego da biste donosili odluke', kazao je Vinković

Što se pak tiče samog zakona, i u HDSSB-u smatraju da je cilj zaposliti one koji imaju 'stranačku ili partijsku' iskaznicu. 'Halo, kume, imam mjesto u ministarstvu za istraživanje ruda i gubljenje vremena. Samo se upiši u SDP', izveo je Vinković igrokaz u kojem je na mobitel nekome nepoznatom objašnjavao kako će, po njemu, funkcionirati izmjene zakona.

Vladajuću Kukuriku koaliciju prozvao je zbog licemjerja. 'Da je ovo napisala vlada HDZ-a, ova strana koja se nekad zvala socijaldemokratska vjerojatno bi vrištala, ali danas će uredno dići ruku za ovaj skandalozan zakon koji nas vraća u socijalizam i jednoumlje', rekao je Vinković

Imao je i svoj prijedlog za imenovanja i zapošljavanja. 'Predlažem, nakon svega, da se u Sabor uvede model gdje će premijer moći imenovati glasnogovornika kao što je Kaligula svog Incitata imenovao za senatora. Bilo je i drugih ljudi i konja, ali su svi završili ispod ledine kao Aleksandar Makenodnski i njegov Bukefal ili Don Quijote i Rozinante. A mene sve ovo podsjeća na imenovanje Šarca, da ne spominjem kraljevića Marka. Ovo je zakon kojim će se imenovati Musa Keseđija za glasnogovornika Vlade', zaključio je Vinković

Razlike u kritičkom stavu nije bilo ni kod oporbenog HDZ-a, čiji se Davorin Mlakar također osvrnuo na zapošljavanje novih ljudi u državnu službu.

'Ovdje stvarate novu vrstu ugovornih službenika koji dolaze po volji Duha Svetoga ili velikog monarha i po njegovoj volji odlaze. Nemojte ih stavljati u kategoriju državnih službenika, nego njihov status regulirajte posebnim zakonom', kazao je Mlakar.

Njegovo izlaganje na početku svoje rasprave prokomentirao je SDP-ov Josip Leko. 'Slušajući raspravu dosad, asocirala me na narodnu poslovicu - što manji tić, to veći krič', kazao je Leko.

Na to je reagirala šefica HDZ-a Jadranka Kosor. 'Govoreći nakon zastupnika gospodina Mlakara gospodin Leko je rekao - što manji tić, veći krič. Doživjela sam to kao diskriminaciju. Svi smo ovdje jednako veliki i mali. Ovdje nema tićeva i ovdje nitko ne kriči', rekla je Kosor i zatražila da predsjedavajući Nenad Stazić opomene Leku.

Međutim, Stazić joj je kazao da izjavom o tiću i kriču nije prekršen Poslovnik te da ta izjava 'nije bila uvredljiva'. Poručio joj je pritom da ne može raspravljati s predsjedavajućim.

'Vi nemate pravo komentirati ono što sam ja iznijela. Ja s vama ne raspravljam. A lekcije što govoriti i kako se ponašati ne dijelite sa predsjedničkog stola, jer time zloupotrebljavate svoju funkciju', odgovorila mu je Kosor.

Zakon je ipak branio HNS-ov Jozo Radoš, koji kaže da Vlada ovime ipak uvodi jedan čišći odnos i političku odgovornost koja dosada nije postojala. 'Ovo je prestanak s praksom kojom se temeljem fiktivnih natječaja zapravo skidala odgovornost za ono što će biti. Govorilo se - nismo mi krivi, jer su provedeni natječaji na kojima su imenovani najbolji. A svi znamo kako je to funkcioniralo - imenovali su se ljudi po kriterijima stručnosti i obrazovanja, ali je tu uvijek bila dimenzija političke lojalnosti', rekao je Radoš.