'Često me pitate zašto s ovim mjerama nismo krenuli ranije. Nije da nismo znali što raditi ili da smo bili lijeni, jednostavno smo zatekli sustav koji je nesređen i da smo s ovim mjerama krenuli dok sustav nije bio konsolidiran, sve bi se urušilo', pojasnila je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić, predstavljajući što je Vlada posljednje dvije godine napravila po pitanju financijske konsolidacije države i što namjerava napraviti
Do lipnja 2014. sve institucije javnog sektora trebale bi biti obuhvaćene sustavom centralnog obračuna plaća, najavila je potpredsjednica Vlade Milanka Opačić predstavljajući kratkoročne mjere na kojima je Vlada radila zadnje dvije godine. Kako je pojasnila, sustavom centralnog obračuna plaća dosad je obuhvaćeno 59.188 zaposlenih u 84 institucije, u siječnju će se obuhvatiti još 388 institucija, a tijekom siječnja u COP bi trebao ući i MUP.
Iako je ministar financija Slavko Linić ranije uvjeravao da će sve institucije u COP-u biti od 1. siječnja 2014, s time se ipak kasni i dosad je u COP ušlo samo 30 posto. 'Kasni jer je potpuno neuređen sustav, u koji kad uđete u neke jedinice vidite da negdje nedostaju koeficijenti, negdje se isplaćivala plaća, a da ni sami ne znate kako. Mi u hodu to ispravljamo, a to s ovim brojem ljudi nije lako. Za primjer s čime se susrećemo, recimo što se tiče pet KBC-ova, za zahvat vam je u Zagrebu jedna cijena, a za isti zahvat u Splitu druga cijena, pa sad to stavite u COP', kazala je Opačić.
Najviše je posla napravljeno što se tiče reforme mirovinskog sustava gdje su svi predloženi zakoni usvojeni u Saboru. 'Izvršeno je smanjivanje mirovina po posebnim propisima, a formiranjem državnih fondova za vojsku i policiju i druge skupine smanjit će se dodatno troškovi za mirovine ostvarene po posebnim propisima', rekla je Opačić.
Što se pak tiče reforme državne službe, zakonodavno je sve, dodala je Opačić, pripremljeno, no sve je vezano uz usvajanje novog Zakona o radu.
Reorganizacijom državnih institucija, ustanova i ureda državne uprave trebalo bi se uštedjeti 35,4 milijuna kuna, pohvalila se Opačić. Ta mjera podrazumijeva racionalizaciju sustava državne i javne uprave, s ciljem postizanja koncentracije administrativnih kapaciteta i stručnih znanja, povećanja efikasnosti, smanjenja materijalnih troškova i troškova zaposlenih.
Reorganizaciju je, kazala je Opačić, već napravila Porezna uprava, Carina, HZZO, HZMO, MUP je otvorio razgovore sa sindikatima, dok će sustav socijalne skrbi malo pričekati jer je trenutno opterećen objedinjenom socijalnom naknadom.
Velik posao obavljen je, kaže potpredsjednica Vlade, i na transformaciji državnog inspektorata, gdje su se područja nadzora prenijela na ministarstva. 'Da smo u tom dijelu bili u pravu, pokazuje i to da smo u Državnom inspektoratu našli 40.000 neriješenih predmeta', rekla je Opačić.
Opačić je najavila da će se nastaviti s ukidanjem i smanjivanjem parafiskalnih nameta. Dosada su, dodala je, ukinuta i smanjena 52 parafiskalna nameta i time je 375,74 milijuna kuna ostalo u rukama poduzetnika i obrtnika.
U sljedećih pet godina u državni proračun trebalo bi se sliti i 1,2 milijarde kuna od legalizacije bespravne gradnje. U tome će pomoći i novoosnovana Agencija za ozakonjenje nezakonito izrađenih zgrada, koja će intervenirati tamo gdje lokalne samouprave ne budu obavljale posao, kazala je Opačić.
Nakon kratkoročnih mjera Opačić je predstavila i dugoročne mjere. 'Svjesni smo da većina ovih mjera neće dati fiskalni učinak u 2014, nego tek u 2015. Gdje ćemo još štedjeti, vidjet ćemo u narednom periodu. Kada bih rekla, trčala bih pred rudo', rekla je Opačić, dodavši da se konzultacije moraju odraditi i s ministrom financija.
Jedna od najvažnijih dugoročnih mjera bit će i masterplan bolnica mojim će se redefinirati nacionalna mreža bolnica i uspostaviti uvjeti restrukturiranja zdravstvenih ustanova. 'Kao sam projekt, to je skupina brojeva, no nakon toga treba donijeti političku odluku, i ona će biti donesena do kraja veljače. Tada će se vidjeti mreža bolnica i građanima će se reći gdje će koju uslugu moći dobiti', kazala je Opačić. Dodala je da su prethodna dva ministra zdravstva donijela dva masterplana bolnica, no da nakon njih nikad nije bila donesena politička odluka.
'Oni koji pitaju zašto reforme nisu provedene prije, morali bi pitati zašto reforme u sustavu nisu napravljene prije deset godina jer su građani platili dva masterplana. Možemo svi plaćati konzultante, ali negdje treba stati. Stalno dajemo novce poreznih obveznika, a onda se ništa ne napravi', kazala je Opačić.
Među dugoročnim mjerama našla se i objedinjena javna nabava čija bi prva faza trebala biti gotova do kraja veljače, a posljednja faza do prosinca 2015. Objedinjenom javnom nabavom moglo bi se, kazala je Opačić, uštedjeti do 10 posto, dok su primjerice u sektoru zdravstva i socijalne skrbi uštede bile i do 20 posto. O kolikim se sredstvima radi, govori i činjenica da se 20 milijardi godišnje troši na javnu nabavu. 'Jedinstvenom nabavom u EU se u prosjeku uštedi oko 10 posto tog iznosa, što bi značilo i dvije milijarde kuna više u proračunu', rekla je Opačić.
Osim javne nabave i masterplana bolnica, vladajući će se pozabaviti i integracijom pratećih službi, odnosno objedinjavanjem IT i računovodstvenih usluga te njihovim izdvajanjem i transferiranjem sustava državne uprave kao zasebnih gospodarskih cjelina. 'Fina može preuzeti računovodstveni dio, a Apis IT dio', rekla je Opačić.
Dugoročne mjere predviđaju i outsourcing usluga poput čišćenja, pranja rublja, pripreme hrane i pića te popravaka za što je rok ožujak 2014. kada će vlada te usluge ponuditi na tržište, te čak i održati dane otvorenih vrata. Osim toga u sklopu dugoročnih mjera provest će se i restrukturiranje mreže škola i programa, reorganizacija pravosudnog sustava, te osnovati Jedinstveni novčani centar koji će biti središnje mjesto za administriranje većeg broja naknada.
