Nakon što zanimanje dadilja definitivno izlazi iz sive zone i dobiva svoj zakon do 1. siječnja sljedeće godine, postavlja se niz pitanja o ovoj novoj djelatnosti. Pitanje isplativosti ne može proći bez jedinica lokalne samouprave jer bi upravo one trebale roditeljima subvencionirati plaćanje dadilje ako u vrtićima nema dovoljno mjesta
Tu je mogućnost jučer na okruglom stolu na ovu temu najavila i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekavši kako je u tome i prilika lokalnih samouprava jer ne bi morale graditi nove vrtiće tamo gdje nedostaje vrtićkih mjesta nego bi mogle subvencionirati smještaj djece kod registriranih dadilja kako što se sada subvencionira boravak u privatnim ili vjerskim vrtićima ako sva djeca nisu dobila vrtićko mjesto.
Podaci o dadiljama su zastarjeli; prema posljednjem podatku iz 2003, u Hrvatskoj ih je oko 15 tisuća. Zakon predviđa i izradu registra dadilja koji će njima omogućiti svojevrsno oglašavanje, a roditeljima da transparentno biraju osobu koja će im čuvati dijete.
Zakon o dadiljama predviđa, naravno, i neke uvjete: 'Dadilja prije svega mora biti poslovno sposobna, imati prebivalište u Republici Hrvatskoj, ne smije biti kažnjavana ni kazneno ni prekršajno, niti protiv nje smije biti u tijeku kazneni postupak, posebice iz kaznenih djela na štetu djece i mladeži ili obiteljskog nasilja. Usto, dadilja mora biti stručno osposobljena i imati najmanje srednju stručnu spremu', pojasnila je za emisiju Hrvatskog radija 'U mreži prvog' načelnica sektora za djecu i podršku obitelji u Ministarstvu socijalne politike i mladih Dubravka Marušić.
Pod osposobljavanjem se podrazumijeva edukacija u trajanju od pet-šest mjeseci koja bi obuhvaćala teorijski i praktični dio. Takvi su se programi do sada provodili u otvorenim učilištima, a predsjednica Udruge dadilja Vesna Rašić pretpostavlja da će i edukacije uglavnom provoditi i dalje u tim ustanovama. Cijena bi bila šest tisuća kuna, a Rašić se nada kako će se moći plaćati u ratama. Edukacija će se odvijati u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, a izradit će se standardizirani program koji će obuhvatiti pedagoški, psihološki, ali i zdravstveni aspekt.
Zakon predviđa da dadilje svoju djelatnost registriraju kao obrt ili trgovačko društvo. To će od njih iziskivati plaćanje doprinosa, poreza i slično. Rašić stoga upozorava da, ako lokalna samouprava ne uskoči sa subvencioniranjem, financijski njima neće biti izdrživo. Tu je tezu potkrijepila dadilja koja se javila u emisiju koja čuva desetero djece za tisuću kuna po djetetu. Kaže da joj, nakon troškova za hranu, higijenske potrepštine i igračke, mjesečno jedva nešto ostane.
Usto, dadilje mogu čuvati dijete u vrijeme kada vrtići uglavnom ne rade, navečer ili vikendom, za roditelje koji imaju neuobičajeno radno vrijeme ili rade u smjenama.
Dadilje će biti navedene u registru, nadležnost za rad dat će im Obiteljski centar. Ministarstvo će provoditi inspekcijski nadzor prostora i opreme te će uz Zakon biti izrađen i Pravilnik o prostoru i opremi.
