Koliko se poštuju prava nacionalnih manjina te koliko im država pritom i financijski potpomaže, teme su koje su trebale biti srž saborske rasprave o izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Iako je većina rasprave bila na tu temu, pravu pomutnju izazvao je nezavisni zastupnik Damir Kajin spomenuvši referendum o ćirilici
Kada se govori o provedbi Ustavnog zakona o provedbi nacionalnih, za Damira Kajina referendum o ćirilici pitanje je par exellence. 'Za nekog tko dolazi iz Istre to je nešto najmonstruoznije što se moglo dogoditi, da 650 tisuća građana, pazite, punoljetnih građana, potpisuje ili preispituje položaj s jedne strane srpske, ali i svih ostalih manjina u Hrvatskoj. I to 20 godina nakon ovoga rata. Propitivati položaj ćirilice koja je hrvatsko pismo koliko i srpsko pismo zapravo je propitivati i položaj Talijana u Istri ili Primorsko-goranskoj županiji ili Zadru, i Mađara u Slavoniji i Čeha u Daruvaru, Roma u Međimurju i tome slično', kazao je Kajin u raspravi.
Podsjetio je da se ćirilicom u Hrvatskoj pisalo davnih dana. 'Na primjer, ćirilicom se pisalo u jednom Sv. Petru u Šumi koji je 10 km zračne linije od jednoga Pazina u 12. stoljeću. I što sad? Zar ćemo mi kao što su to u Istri između dva rata fašisti škarpelinima uklanjali glagoljske natpise, po ratu kažu da su komunisti talijanske, zar bismo mi sada 2014. trebali uklanjati ćirilične natpise ili skidati njihove ploče?' kazao je Kajin.
Stoga se Kajin nada da će se Sabor povodom referenduma o ćirilici obratiti i Ustavnom sudu. 'Nemojmo se poigravati položajem svojih sunarodnjaka iz redova manjina, jer Hrvatska je i njihova zemlja koliko je i naša. I ja ću tu parafrazirati generala Gotovinu koji je otprilike rekao nakon povratka iz Haaga - pa zašto Srbi se ne bi vratili? Pa ovo je i ovdje i njihov dom', kazao je Kajin dodavši kako referendum o ćirilici 'plaši'.
Međutim, njegovo spominjanje referenduma o ćirilici odmah je izazvalo repliku HDZ-ova Josipa Đakića. 'Referendum sigurno ne bi bio potreban i ćirilica ne bi bila prepreka ni smetnja nikome kad bi se sahranile sve žrtve, kad bi prošlo vrijeme koje je nanijelo strašnu bol hrvatskom narodu, kad bi prošlo sve ono što je učinjeno nažao i bili sankcionirani svi oni koji su sudjelovali u agresiji, ubojstvu, razbojstvu, paležu, pljački i silovanju. Tada ne bi bilo potrebe ni za referendumom niti bi bilo otpora ćiriličnom pismu, a o tome hoće li on biti ili neće biti, sigurno nećete vi odlučivati', odgovorio mu je Đakić.
Osvrnuo se pritom i na Kajinovu kritiku da se u Istri u nekim školama ne dopušta sviranje pjesme 'Krasna zemljo, Istro mila'.
'Ne znam kako niste Peđi zabranili da pjeva Thompsona, vjerojatno vi to pravo imate ekskluzivno kao što ste zabranili i nastup Thompsonu u Areni u Puli, no i to će proći. Kako se odnosite prema jednima dok veličate druge. Vaša stvarna neozbiljnost... Jeste li zamijenili možda Peđu, možda ćete i Vi zapjevati Tompsona uskoro', rekao je Đakić.
'Gospodine Đakiću, ovi fašistoidni povici koji neki pjevači koriste - 'za dom' pa im publika odgovara 'spremni', u Istri nadam se neće proći. Neće proći', odmah je replicirao Kajin.
Priznaje Kajin pijetet prema Vukovaru, ali smatra da je referendum 'koji za cilj ima dijeliti građane prema nacionalnosti' monstruozan. 'Ustavni sud će to, nadam se, preispitati. Ako se to ne dogodi, onda - laku noć, Hrvatska. Onda se nećemo začuditi ako taj Vukovar i ostale hrvatske krajeve napusti još nekoliko desetina tisuća ljudi, ne samo koji su drugačije nacionalnosti, nego koji i drugačije misle. Ako se Vi borite, gospodine Đakiću, za takvu Hrvatsku, takva Hrvatska, želim vjerovati, većini građana mora biti strana i nepoznata', kazao je Kajin.
Zbog 'vrijeđanja', Đakić je reagirao i kod predsjedavajuće Dragice Zgrebec. 'Ja nisam nikakav fašistoidan niti su hrvatski branitelji koji su skupili potpise za referendum fašistoidni, i to neka Vam bude zadnji put da ste nekoga ovako vrijeđali', kazao je Đakić.
Zgrebec u Kajinovim riječima nije vidjela vrijeđanje. 'Kolega Kajin niti Vas je uvrijedio, niti je rekao da ste fašistoidan, nego da je pozdrav fašistoidan', kazala je Zgrebec, na što se za povredu poslovnika javio i sam Kajin.
'Povreda poslovnika je u tome što gospodin Đakić pokušava meni prijetiti. Ali ovakvih poput njega sam se naslušao i nećete me, gospodine Đakiću, ni mene, a ni ostale preplašiti', kazao je Kajin.
U raspravu se uključila i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor kazavši kako se nada da će o referendumu o ćirilici odlučiti Sabor, a ne Vlada.
'Rekli ste, gospodine Kajin, da vjerujete da Vlada neće dopustiti referendum za koji je prikupljeno više od 650 tisuća potpisa. Naime, Vlada s tim više nema apsolutno nema nikakve veze. O tome će odlučiti Hrvatski sabor; ovdje se mora provesti rasprava jer je dovoljan broj potpisa prikupljen. Na temelju te rasprave, Sabor će, vjerujemo, ovaj put iskoristiti svoju obvezu i tražiti od Ustavnog suda objašnjenje, odnosno da se Ustavni sud referira je li to pitanje u skladu s Ustavom', rekla je Kosor.
'Drago mi je da dijelimo mišljenje, a krivo mi je što HDZ nema više takvu predsjednicu', replicirao joj je Kajin
HDSSB-ov Boro Grubišić optužio je pak Kajina za demagogiju rekavši da se ne može reći da je ćirilica jednako hrvatsko pismo kao što je i srpsko. 'Kroz povijest je točno da je jedan oblik ćirilice bio, ali povijest je povijest, kronologija događaja proizvela je to da je danas hrvatsko pismo latinično pismo. I to sto puta ponovljena laž koju ponavlja Kajin na ovaj način s govornice hoće da postane istina', kazao je Grubišić.
Poručio je da se ne može negirati 650 tisuća potpisa građana koji žele referendum o ćirilici. 'Nikada srpska nacionalna manjina u Vukovaru nije tražila dvojezične table. Nikada službenog zahtjeva za to nije bilo. Tko to gura? Što mi to danas radimo ovdje i zašto negiramo potpise 650 tisuća punoljetnih građana? O čemu vi pričate? Vi ćete zabraniti pjevanje Thompsonovo u Istri kao što ste i zabranjivali, Vi ćete zabraniti referendum u Istri, Vi ćete zabraniti i onda Vašem kolegi da pjeva Čavoglave u Istri, a, eto, pjevao je. Usprkos Vama, pjevao je i što ćete mu sada. Nemate blage veze sa životom', kazao je Grubišić, na što mu je predsjedavajuća Zgrebec dobacila da demagogija u Saboru nije zabranjena.
Grubišiću je odgovorio i sam Kajin. 'Ništa ja nikome ne branim. Što ja znam, možda je Peđa samo usta otvarao kao što su neki drugi to činili na nekim drugim kontinentima. Niti se ideološki ja ovdje prepucavam, niti mi je to namjera', kazao je Kajin.