U Đakovu je na 504 četvorna metra tijekom ratnih godina sahranjeno 136 pokojnika iz BiH i ono slovi za najveće izbjegličko groblje Bošnjaka u svijetu. Do sada su ekshumirani posmrtni ostaci oko 60 osoba, a u Đakovu ih počiva još oko 80. Gradska tvrtka Univerzal, koja se brine o groblju, od susjedne BiH traži aktivno uključivanje kako bi se na dostojanstven način obilježila grobna mjesta te podmirio dosadašnji dug za njihovo održavanje koji je narastao na 55.000 kuna
Groblje se prostire na 504 četvorna metra, a o njemu se brine đakovačka tvrtka Univerzal. Građani BiH na njega su se počeli sahranjivati početkom devedesetih godina.
'Riječ je mahom o izbjeglicama koji su bili smještani u izbjegličkom kampu Gašinci. Ukupno je sahranjeno 136 pokojnika. Oko 60 posmrtnih ostataka je preneseno', kazao je za tportal direktor đakovačkog Univerzala Stjepan Ripić.
Godišnja naknada za održavanje navedenog groblja iznosi nešto više od 9000 kuna, a ukupan dug s kamatom u zadnjih pet godina dosegnuo je 55.000 kuna. Groblje se i dalje redovito održava, a s problemom je upoznato veleposlanstvo BiH u Hrvatskoj, od kojega su Đakovčani zatražili da se uključi u rješavanje problema.
'Ovo smatramo političkim, civilizacijskim i pravnim pitanjem s obzirom na to da se radi o građanima BiH', rekao je Ripić, napominjući kako imaju 'pozitivne signale' te se nadaju trajnom rješenju.
Nakon sastanka s veleposlanikom uputio je i pismo u kojem napominje kako je 'Đakovo tijekom ratnih 90-ih godina primilo mnoge prognanike i izbjeglice, pa tako i građane Bosne i Hercegovine'.
'S obzirom na dugotrajnost ratnog sukoba i vrijeme provedeno u izbjeglištvu, neki od izbjeglih građana nažalost nisu dočekali povratak u svoju domovinu te su na dostojanstven način pokopani na Gradskom groblju u Đakovu. Grad Đakovo je osigurao prostor od 504 četvorna metra na gradskom groblju, na kojem su pokopani državljani Bosne i Hercegovine, sukladno svim vjerskim običajima i obilježjima pokojnika. Sve navedene aktivnosti Grada iziskivale su troškove od nekoliko stotina tisuća kuna društvu Univerzal, kako prilikom samog pokopa tako i prilikom održavanja groblja tijekom više od 20 godina', podsjetio je Ripić, piše Glas Slavonije.
Pozvao se tom prilikom i na Zakon o grobljima, prema kojemu se svako grobno mjesto, za koje nije plaćena grobna naknada duže od deset godina, smatra napuštenim, te rekao da Uprava groblja u smislu smanjenja troškova može ekshumirati sahranjene osobe i smjestiti ih u zajedničku kosturnicu.
'Posljednjih nekoliko godina u više navrata se pokušalo riješiti pitanje podmirenja minimalnih troškova, a sve sukladno Zakonu o grobljima, Pravilniku o grobljima te cjeniku za grobljanske usluge', napisao je Ripić.
S obzirom na to da se radi o državljanima BiH, smatra da bi se ta država trebala aktivno uključiti u model trajnog rješenja ovog pitanja kako bi se na dostojanstven način obilježila grobna mjesta svakog pojedinog pokojnika, a s tvrtkom Univerzal potpisan je ugovor o održavanju groblja i naknadi za tu uslugu.
Cijena održavanja grobnog mjesta, odnosno humka, kaže Ripić, iznosi 18,44 kune po četvornom metru.