U pismu ostavke Bakić među ostalim navodi kako više ne može dijeliti odgovornost za postupke i odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu, čija je uprava brojnim primjerima pokazala da joj nije do boljitka Sveučilišta, javlja Jutarnji list.

Fakultetsko vijeće PMF-a prihvatilo je njegovu ostavku.

Bakić u pismo Fakultetskom vijeću i dekanici PMF-a u kojem obrazlaže svoju odluku piše kako je 'Uprava Sveučilišta u Zagrebu pokazala brojnim primjerima da joj nije do boljitka Sveučilišta. Senat Sveučilišta svojom šutnjom i pristajanjem na diktat neakademskog i oportunog upravljanja jednako tako teško šteti Sveučilištu'.

'Najrecentniji primjer – donošenje izmjena i dopuna Etičkog kodeksa i sve okolnosti u vezi s tim – zorno pokazuje koliko smo se udaljili od akademskih načela. Spomenuti primjer je samo posljednji, nikako ne i jedini', poručuje Bakić.

Smatra da se Senat velikom većinom u nizu odluka priklanjao stavovima uprave Sveučilišta, 'čak i onda kad se argumentirano i osnovano ukazivalo na neetičnost, protupropisnost ili po Sveučilište štetnost pojedinih postupaka'.

'U tim okolnostima više ne mogu dijeliti odgovornost za postupke i odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu. Jednako tako, mislim da moje djelovanje u Senatu više nije produktivno', piše Bakić. 

Podsjetimo, Bakić je bio protukandidat bivšem i aktualnom rektoru Damiru Borasu u utrci za 84. rektora Sveučilišta u Zagrebu. 'Moja motivacija je direktno povezana sa željom da se pomogne tome da se Sveučilište otvori, da se pomakne u reafirmaciji svih procesa donošenja odluka i da se umjesto bavljenja generiranim problemima okrene snažnijem razvoju', kazao je Bakić tada za tportal.

Nakon što je izgubio, poručio je 'da je prioritet Sveučilišta da se isprave nepravilnosti u radu kako bi zagrebačko Sveučilište - najveće, najstarije, najbogatije tradicijom i postignućima, najvrsnijim i najistaknutijim znanstvenicima koji su ponikli s našega sveučilišta, ponovno postalo, ne samo intelektualna, nego i moralna avangarda hrvatskoga društva'.

Bakić je ustvrdio da Sveučilište to mora postati i i da ga se 'mora pitati, Sveučilište mora biti shvaćeno, doživljavano kao moralni autoritet, moramo biti prisutni u javnim raspravama o svim pitanjima koja se tiču javnoga života, pogotovo u ovom toliko ubrzanom vremenu kada se iz dana u dan otvaraju nove teme i novi izazovi'.

Ocijenio je kako je, na žalost, 'zbog trenutačne situacija na Sveučilištu nastale velikim dijelom i zbog načina na koji je djelovala sveučilišna uprava na čelu s rektorom Borasom, a posebno zbog njegova načina, Sveučilište u vrlo, vrlo, maloj mjeri doživljavano kao mjesto koje se treba pitati ima li savjeta, promišljanja, vizija i stavova o svim društvenim pitanjima'.