Kandidat Rajko Ostojić iskoristio je polaganje vijenaca u zagrebačkom spomen-parku Dotrščina, a povodom Dana oslobođenja Zagreba, uz najavu kako će 'kao gradonačelnik' odavati počasti žrtvama fašizma na mjestu na kojem je u Drugom svjetskom ratu strijeljano nekoliko tisuća ljudi. Tijekom fašističke okupacije procjenjuje se da je u samom gradu stradalo 18.000 Zagrepčana.

'Povodom 68. godišnjice pobjede nad fašizmom moramo se zapitati gdje smo to danas i što je ostalo od onih vrijednosti i ideala za koje su časni ljudi ovdje položili svoje živote. Danas se nalazimo u situaciji u kojoj slušamo glasove koji zazivaju duhove prošlosti, no isto tako moramo biti svjesni da nam predstoje i drugačije bitke. Namješteni javni natječaji i sumnjive izravne javne pogodbe kao instrumenti korupcije izjedaju današnji Zagreb. Moramo imati beskompromisan stav u odnosu prema korupciji, 'delanju' i 'kumovanju'. Ukoliko ne ustanemo protiv takvog ponašanja i zatvaramo oči, dopustit ćemo da se s nama opet rugaju sljedeće četiri godine. Zagreb koji živi i njeguje europske vrijednosti to ne zaslužuje', rekao je tom prilikom Ostojić, malo u antifašističkom, a malo više u predizbornom duhu.

Aktualni gradonačelnik Milan Bandić, ujedno i kandidat za tu dužnost i u iduće četiri godine, stigao je jutros i položiti vijence u povodu Dana oslobođenja Zagreba, potom otputovati u Prnjavor po nagradu za 'europskoga gradonačelnika regije', koju mu je dodijelio Europski pokret u BiH, te se vratiti u obilazak gradskih četvrti.

Iz Bandićevog stožera kratko je poručeno kako je jutrošnjim 'polaganjem vijenaca, kao i prethodnih 13 godina, na simboličan način odao počast važnosti današnjeg datuma za Grad Zagreb, a ususret Danu slobodarske i antifašističke Europe koji se slavi 9. svibnja'.

Za Vladimira Ferdeljija 8. svibnja, kao dan u kojem je Zagreb oslobođen od fašizma, povijesni je datum, no i 'povijesna činjenica koja ima različite konotacije koje bi trebalo ostaviti povjesničarima, a ne političarima'. Podsjeća i kako nam je 'država bazirana na antifašizmu, pa je i u tom segmentu taj datum važan'.

Na upit treba li primjerenije obilježavati taj datum ili vratiti imena nekih ulica ili trgova koji podsjećaju na antifašizam, odgovora niječno smatrajući to 'pokušajem ispravljanja povijesti i njenog redefiniranja'. 'Uvijek se rade nove nepravde i ne bih nikad nešto vraćao jer tome nema kraja. Pitaju me obično za Trg maršala Tita, a onda odgovorim kako je u povijesti imao sedam imena. Koje od njih da vratimo?' pita Ferdelji.

I Branku Vukšiću današnji dan je 'jedan od značajnih datuma i za Hrvatsku i za Grad Zagreb'. 'Poštujem taj dan jer, da nije bilo narodno-oslobodilačke borbe, Hrvatska bi danas sigurno drugačije izgledala. U preambuli Ustava zna se što piše i koje zasade timarimo, a jedne od njih su i antifašističke. Zna se da smo bili na strani pobjednika i protiv sam bilo kojih natruha koje mogu i mirisati na NDH', kaže Vukšić.

Kad je antifašizam u pitanju, upozorava i kako 'često držimo fige u džepu jer u praksi svašta dopuštamo'. 'Ako smo nastali na tekovinama NOB-a i ako smo se opredijelili za antifašizam, pa sve to sebi stavili u usta, onda sve što je naslijeđeno treba prihvatiti objeručke', ukazuje Vukšić.

Margareta Mađerić smatra kako je 8. svibnja 'tužan dan u povijesti Zagreba i Hrvatske zbog toga što su mnogi Zagrepčani, a posebno intelektualci, bili žrtve komunističke ideologije'. 'Nisam obilježila ovaj dan, ali sam prije nekoliko dana obilježila sjećanje na svibanjske žrtve, na sve one koje su stradali u velikosrpskoj agresiji kad su četnici, kao odmazdu za Bljesak, napali Zagreb', odgovorila je Mađerić.

Kaže i kako se 'za svaku žrtvu, bez obzira na ideologiju, treba naći odgovorne i krivce kazniti, bez obzira kad je to bilo'. 'Definitivno su povjesničari tu da tumače stvari iz povijesti i ne bih previše miješala politiku. Upravo povijest i povjesničari trebaju stvari staviti na svoje mjesto jer su u tome najrelevantniji', zaključila je Mađerić.

Prije 68 godina pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije ušli su u Zagreb i taj se dan sve do početka 90-ih slavio kao Dan oslobođenja Zagreba. Nakon što je obilježavanje tog datuma zamrlo, otvorile su se polemike o zločinima koje je partizanska vojska počinila nakon ulaska u grad. Prošle je godine nekoliko civilnih udruga zatražilo od gradskih vlasti da se taj datum ponovno počne obilježavati.