Poražavajući podaci iz popisa stanovništva, prema kojima je Hrvatska u 10 godina izgubila 396 tisuća stanovnika, objavljeni su u petak. Prema zadnjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj danas živi 3,9 milijuna stanovnika, objavio je Državni zavod za statistiku. Tim tragom pogledali smo preko granice: Kakvo je demografsko stanje diljem Europe
Prema podacima Eurostata, početkom prošle godine u Europskoj uniji (EU) živjelo je 447 milijuna ljudi. Najmnogoljudnija država članica EU-a bila je Njemačka (83,2 milijuna, 19% ukupnog stanovništva EU-a), zatim Francuska (67,4 milijuna, 15 %), Italija (59,3 milijuna, 13 %), Španjolska (47,4 milijuna, 11 %) i Poljska (37,8 milijuna, 9 %). Ukupno tih pet država članica čini dvije trećine stanovništva Unije. Na drugom kraju raspona najmanje naseljene države članice EU-a bile su Malta (500 tisuća ljudi, što odgovara 0,1 % ukupnog broja stanovništva EU-a), Luksemburg (600 tisuća, 0,1 %) i Cipar (900 tisuća, 0,2 %).
vezane vijesti
Od 2001. do 2020., stanovništvo EU-a (EU27) povećalo se s 429 milijuna na 447 milijuna, što je rast od četiri posto. Sedamnaest država članica imalo je porast stanovništva tijekom tog razdoblja, a preostalih deset imalo je pad. Najveći porast zabilježen je u Luksemburgu, Malti, Irskoj i Cipru, svi više od 20 posto, dok je najveći pad zabilježen u Litvi i Latviji, obje s padom od oko 20 posto.
Međutim između 1. siječnja 2020. i 1. siječnja 2021. broj stanovnika EU-a smanjio se za 312 tisuća ljudi: u apsolutnom iznosu najveći pad imala je Italija (-384 tisuće, što odgovara -0,6 % njezine populacije), zatim Rumunjska (-143 tisuće, -0,7 %) i Poljska (-118 tisuća, -0,3 %). Sveukupno, devet zemalja zabilježilo je pad stanovništva prošle godine, a preostalih osamnaest zemalja imalo je porast. Francuska je zabilježila najveći rast (+119 tisuća, +0,2 %).
U primjere pozitivne demografske politike svakako treba uvrstiti Irsku jer je od zemlje emigranata postala zemlja koja privlači useljenike, posebno Irce povratnike, ali i sve druge koji u njoj vide svoju priliku za bolji život, među kojima su i brojni Hrvati. Kao što smo pisali, Irska je u travnju probila granicu od pet milijuna stanovnika, prvi put od popisa 1851. godine, kada je u njoj živjelo 5,11 milijuna ljudi.
Njemačka kao najjače europsko gospodarstvo jedna je od glavnih destinacija Hrvata koji napuštaju domovinu. Prema podacima tamošnjeg zavoda za statistiku, u Njemačkoj živi 83,2 milijuna stanovnika.
Krajem 2020. u Njemačkoj je živjelo 83,2 milijuna ljudi. To znači da je broj stanovnika Njemačke ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na godinu prije (-12.000 ljudi), nakon kontinuiranog rasta stanovništva s 80,3 milijuna u 2011. na 83,2 milijuna u 2019. godini. Takav razvoj situacije pripisali su dvama čimbenicima: prvi, smanjena je neto imigracija, a drugi je porast broja umrlih u odnosu na broj rođenih sa 161.000 na 212.000. Kao rezultat toga, niža neto imigracija samo je nadoknadila deficit rođenja, što nije bilo dovoljno za rast stanovništva.
Austrija je također jedna od popularnih destinacija u koje Hrvati odlaze živjeti i raditi. Prema službenim podacima, ima 8.901.064 žitelja i nema problema s godišnjim prirastom stanovništva. Međutim plus uglavnom zahvaljuju doseljavanju migranata dok se natalitetu može pripisati tek mali dio toga. Tako Austrija u odnosu na 2015. godinu bilježi plus od 316-138 osoba (~ +3,6%). Od 2011. godine dobila je više od pola milijuna stanovnika.
Kao što smo spomenuli, Italija je jedna od rijetkih velikih europskih zemalja koje primaju velik broj useljenika te ima negativan prirast stanovništva. Godine 2001. imala je 59.257.566 stanovnika, od čega više od pet milijuna onih koji imaju strano porijeklo. Danas ima manje stanovnika nego što ih je imala prije 10 godina, kada je u njoj živjelo 59.433.744 stanovnika.
Mediji već godinama izvještavaju o tome da je demografska situacija na prostoru jugoistočne Europe poražavajuća jer mnogi građani u želji za boljim životom odlaze na Zapad. Početkom 2022. godine Srbija, prema procjeni tamošnjeg statističkog zavoda, ima 6.871.547 stanovnika, što znači da ih je u 20 godina izgubila gotovo 700 tisuća.
Srbija je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala 7.186.862 stanovnika, bez Kosova, koje i dalje računa kao sastavni dio svog teritorija. Na popisu iz 2002. godine ta zemlja imala je 7.498.001 stanovnika. Loše je stanje i u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i na Kosovu.
S druge je strane Slovenija jedna od rijetkih istočnoeuropskih zemalja koja se ne muči s padom broja stanovnika. U ljeto godine imala ih je 2.107.007, prema podacima tamošnjeg statističkog ureda. Broj stanovnika Slovenije već godinama je stabilan i kreće se nešto iznad dva milijuna. Donedavno su imali blag rast, a on je posljednjih godina počeo stagnirati.
