Kroz proces pregovora s Vladom sindikati su iznijeli pet zahtjeva - traže rast osnovice od 10 posto, povećanje koeficijenata, prosvjetni dodatak te uvođenje privremenog dodatka dok se ne 'riješi pitanje' koeficijenata.

Osim toga traže odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana, kao i izuzimanje nastavnika od ocjenjivanja definiranog po Zakonu o plaćama i Uredbi o ocjenjivanju.

Predstavnici triju sindikata najavili su da ovim štrajkom "počinju", a da će "svaki sljedeći štrajk biti dublji, širi, drugačiji". No u današnjem štrajku ne sudjeluje Sindikat hrvatskih učitelja (SHU) jer ga smatraju pravno upitnim i s nejasnim ciljevima. Prema izjavi predsjednice SHU-a Sanje Šprem jedini je zakoniti dio zahtjeva triju sindikata borba za osnovicu.

Vlada neće platiti dan u štrajku

Vlada je uoči štrajka donijela odluku prema kojoj sudionicima ovog prosvjeda neće biti plaćen dan proveden u štrajku. Prema njihovom stajalištu, štrajk nije opravdan jer su plaće obrazovnih djelatnika posljednjih godina znatno povećane. Istaknuli su kako je od 2016. godine do danas plaća u obrazovnom sektoru rasla između 80 i 100 posto, uz povećanje osnovice i porezna rasterećenja.

Popis škola u kojima je najavljen štrajk.

Razlozi štrajka i stavovi sindikata

Sindikat Preporod i ostali sindikati koji organiziraju štrajk upozoravaju da, unatoč povećanjima plaća, učitelji i nastavnici i dalje nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Smatraju da se nepravedno vrednuju u odnosu na druge javne službe te da aktualni sustav koeficijenata ne odražava realnu vrijednost njihovog rada. Osim toga, upozoravaju i na probleme poput nedostatka nastavnog kadra u određenim predmetima te preopterećenosti zaposlenika.

Ovo su ključni zahtjevi prosvjetara koje su objavili prošlog tjedna.

Odgovor Vlade i ministra obrazovanja

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs naglasio je kako Vlada kontinuirano ulaže u obrazovanje te da su plaće značajno porasle u odnosu na prijašnje razdoblje. Istaknuo je kako je rast plaća prosvjetnih djelatnika evidentan te da su koeficijenti određeni prema pravednim kriterijima.

Otkrio je kako će izgledati dan u školama. Ministar je također naglasio da će škole koje ne mogu u potpunosti organizirati nastavu tijekom štrajka imati mogućnost uputiti učenike kućama. Dodao je kako će se eventualni izgubljeni nastavni dani nadoknađivati, ovisno o trajanju štrajka.

Organizacija nastave i posljedice štrajka

Ministarstvo je školama poslalo upute o organizaciji nastave tijekom štrajka, ističući da djeca trebaju dolaziti u školu. Međutim, škole koje nisu u mogućnosti održati nastavu mogu poslati učenike kućama. Vlada je također ponovila kako svim učiteljima koji budu štrajkali taj dan neće biti plaćen, što je izazvalo dodatne reakcije među sindikatima.

Ministarstvo je zbog toga izdalo i upute školama o osiguravanju sigurnog boravka učenika, organizaciji školske prehrane i produženog boravka te redovitom informiranju roditelja i učenika.

Osim toga, škole su obvezne evidentirati radnike u štrajku te podatke unijeti u sustav Centralizirani obračun plaća (COP). S obzirom na povećane obveze, ravnateljima je omogućeno odobravanje prekovremenog rada djelatnicima. Također, u suradnji s osnivačima i prijevoznicima potrebno je osigurati neometan prijevoz učenika.

Sindikati ne odustaju, Vlada ostaje pri svom

Ostaje za vidjeti hoće li štrajk potaknuti daljnji dijalog između sindikata i Vlade te dovesti do eventualnih novih pregovora o plaćama i uvjetima rada u obrazovnom sektoru. Sindikati poručuju kako su spremni na nastavak borbe za bolje uvjete, dok Vlada ostaje pri stavu da se povećanja plaća moraju rješavati kroz dijalog, a ne kroz štrajkove koji, kako kažu, najviše štete učenicima.