Ograničenja je ukinula Danska pomorska uprava (DMA) na preporuku Danske energetske agencije. DMA je međutim rekao da i dalje odvraća od sidrenja, ribolova i radova na morskom dnu unutar jedne nautičke milje (1,85 km) od curenja zbog "podvodnih prepreka".

U nizu eksplozija prošlog rujna probušene su rupe u plinovodu Sjeverni tok koji povezuje Rusiju i Njemačku, zbog čega je došlo do istjecanja velike količine prirodnog plina na površinu i u atmosferu. Eksplozije su se dogodile u isključivim gospodarskim zonama Švedske i Danske, i premda obje zemlje kažu da su eksplozije bile namjerne, tek trebaju utvrditi tko je odgovoran.

Švedsko tužiteljstvo, koje istražuje eksplozije na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, početkom travnja je priopćilo da će vjerojatno biti teško otkriti tko je izveo sabotažu na plinovodima u Baltičkom moru koji povezuju Rusiju i Njemačku. Istraga je iznijela pretpostavku da su sabotažu navodno izvela dva specijalizirana ronioca koji su se za svoju misiju poslužili unajmljenom jahtom, registriranom u Poljskoj iza koje stoje dva ukrajinska građana.

Njemački mediji i američki dužnosnici objavili su da je je sabotažu provela proukrajinska skupina i da je moguće da napad nikad nije službeno odobrio Kijev. Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da su tvrdnje o ukrajinskoj skupini "potpuna besmislica" te da su s obzirom na obim eksplozije i dubinu na kojoj je do nje došlo, to mogli "izvesti samo stručnjaci uz punu podršku moći države".

Početkom veljače je ugledni američki novinar Seymour Hersh, nagrađen Pulitzerom, objavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u suradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod okriljem vojne vježbe NATO-a u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane. U eksploziji krajem rujna uništeno je oko 250 metara jednog kraka plinovoda Sjeverni tok 1.