"Ne može se uklanjanje pristupnih barijera u poznavanju jezika, matične povijesti i društvenoga uređenja smatrati trajnom činjenicom i ozakonjenim stanjem, bez dodatnih obaveza države, ali i pristupnika u hrvatsko državljanstvo”, rekao je Đapić na konferenciji za novinare.

Po njegovim riječima, nužno je predvidjeti obavezu države da pristupnicima u hrvatsku političku naciju, nakon pristupanja u hrvatsko državljanstvo osigura učenje i ovladavanje hrvatskim jezikom, temeljnim znanjima iz hrvatske nacionalne povijesti i društvenoga uređenja.

Komentirajući diskrecijsku granicu za djecu rođenu izvan Republike Hrvatske, prema kojoj zakonodavac ostavlja razdoblje umjesto dosadašnjih 18, na sada 21 godinu života, da izraze volju i namjeru pristupanju u hrvatsko državljanstvo, Đapić je rekao kako nije jasno naznačeno da se ta odredba odnosi na djecu i pripadnike hrvatskoga naroda od trenutka usvajanja ovoga zakona, i pogotovo od trenutka od kada je svaki od njih dobio jasna uputstva o toj pravnoj odredbi.

Ocijenio je lošim i Ustavno rješenje da je Republika Hrvatska nacionalna država hrvatskoga naroda i nekolicine nacionalnih manjina, čim je, prema Đapiću, "omogućena parcijalizacija hrvatske političke nacije i uvrštavanje u ustavni poredak namjera legalizacije dodatnih političkih identiteta u nacionalnoj državi hrvatskog naroda".

"Zbog toga, treba u ustavnoj formi brisati nabrajanje drugih političkih, manjinskih i bilo kakvih političkih identiteta, jer to pripadnicima etničkih zajednica ne donosi nikakvu kvalitetu u ostvarivanju ljudskih i političkih prava, a neprijateljima Hrvatske omogućuje legalizaciju njihovih antihrvatskih ciljeva i zlouporabu tih etničkih zajednica”, ustvrdio je Đapić te istaknuo kako je hrvatsko državljanstvo temeljni nacionalni identifikacijski i pravni institut koji stoji u samim temeljima hrvatske državnosti.

"Pozivamo Vladu i sve političke inicijative da zajednički potenciramo snažnu izmjenu postojećega Zakona o državljanstvu koji, unatoč ovih promjena, ima golemih nedostataka”, rekao je Đapić.

Založio se za radikalnu izmjenu ustavno-zakonskih rješenja o izbornom pravu koje će, rekao je, verificirati smisao pristupanja institutu hrvatskoga državljanstva i omogućiti milijunima ljudi izvan Hrvatske upravljati sudbinom svoje nacionalne državnosti i slobode.

"To nije moguće bez izjednačavanja prava svim hrvatskim državljanima u izbornom procesu, bez jamstva da ta prava mogu ostvariti te bez rješenja koja će ponuditi iste efekte na sastav zakonodavnog doma hrvatskoga naroda.To nije moguće bez jedne izborne jedinice, bez ukidanja diskriminacijskih prava i lista kao što su XI. i XII, izborna jedinica te bez dopisnog i elektronskog glasovanja”, zaključio je Đapić.