U Deklaraciji stoji kako referendum o pristupu EU mora biti proveden najkasnije 30 dana od potpisivanja pristupnog ugovora. Ustav pak propisuje da se referendum mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Sabora. Jedini je problem što Sabor, koji referendum treba raspisati, ako i bude oformljen u ustavnom roku od 20 dana neće moći raspisati referendum u roku koji predviđa Deklaracija.

Predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada Dragutin Lesar tvrdi da u najboljim uvjetima referendum ne može biti prije 13. siječnja i da bi on mogao biti raspisan za 15. siječnja.

'SDP, HNS i svi ostali saborski trgovci prodali su dušu đavlu i trgovali su, a da nisu čitali ni datume, ni Ustav ni Deklaraciju. Deklaracija je protuustavna i najvjerojatnije će je promijeniti. Usto, Ustav je promijenjen i sada se Sabor mora konstituirati u roku od 20 dana od održavanja izbora. Zadnji rok da se Sabor konstituira je Badnjak odnosno 24. prosinca. Kako to misle napraviti ako bude ponavljanja izbora na pojedinim mjestima i žalbi?' pita se Lesar.

Deklaraciju protuustavnom smatra i saborska zastupnica SDP-a Tanja Vrbat koja je prilikom izmjene Deklaracije prije osam mjeseci u ime kluba svoje stranke predlagala da rok umjesto 30 bude 60 dana, ali ni ona tada nije išla za tim da je  Deklaracija u koliziji s Ustavom.

'Pogreška je očito napravljena. Deklaracija u obliku u kakvom je sada protuustavna i pod hitno je treba mijenjati. Ustav je iznad svega i ne možemo protiv njega, smatra Vrbat.

Član saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav profesor Robert Podolnjak upotrijebio je nešto blažu terminologiju pa kaže kako: 'Deklaracija ne korespondira s Ustavom.'

'Vrlo je neozbiljno i neodgovorno da se jedan takav dokument mijenja u manje od godine dana dva puta radi nečijih političkih ambicija. Nisam za to da se Deklaracija mijenja, logično bi bilo da se datum izbora pomakne za mjesec dana unaprijed i onda bi se referendum od izbora u potpunosti razdvojio.

No do toga će sasvim sigurno doći jer Vlada neće odustati od datuma izbora koje si je zacrtala. Za očekivati je da će Vlada predložiti da se Deklaracija mijenja u jesenskom zasjedanju Sabora i da će rok od 30 dana se pomaknuti na 60', ističe Podolnjak i dodaje da ako već ne ide drukčije da je bolje da se Deklaracija izmijeni nego da se krši.

Također podsjeća da je na prijašnjim trima izborima uvijek bilo žalbi i ponavljanja izbora na pojedinim biračkim mjestima i da nema razloga za optimizam da bi se Sabor mogao konstituirati prije dvadesetog dana, kako to predviđa Ustav, od održavanja izbora.

'Službene rezultate DIP je 2007. objavio tek nakon 30 dana, a 2003. nakon 10 dana, a 2000. godine nakon 16', podsjeća Podolnjak i dodaje da je stvar kuta gledanja treba li se odredba iz Ustava primjenjivati i na ovaj referendum.

'Ni među pravnim stručnjacima, a ni među zastupnicima ne postoji jedinstvo je li EU savez država ili međunarodna organizacija. Kako se u Ustavu nigdje izrijekom ne spominje EU već udruživanje u savez država Deklaracija je jedini dokument u kojem se izrijekom spominje referendum za EU i stoga je dvojbeno može li se ta odredba primijeniti i ovom slučaju', kazao je Podolnjak.

Profesor na FPZ-u Damir Grubiša također je mišljenja da bi izbori trebali biti ranije, jer nije dobro da izbori i referendum budu održani u kratkom vremenskom razmaku.

'Izazvat će se konfuzija. U kratkom roku nije dobro da ljudi izlaze jer će kalkulirati hoće li izaći na jedno ili drugo. Izbori trebaju biti barem mjesec dana prije nego kako je to predložila Vlada, a s referendumom je trebalo čekati da se oformi nova ili stara vlast.

Deklaracija je samo formalni dokument koji se može mijenjati. Kod nas se mijenja i Ustav svako malo pa očito nije problem mijenjati Deklaraciju dva puta u godinu dana. To se sada čini kao jedini izlaz, a da se ne krše propisi.

To, naravno, govori o neozbiljnosti svih onih koji to određuju. Potpuno je jasno da je premijerkina želja bila da izbori budu što bliže datumu potpisivanja pristupnog ugovora kako bi se s time mogla podičiti pred biračima, ali pritom očito ne vodeći računa o tome da možda dio ljudi u kratkom razdoblju neće biti zainteresiran izaći dvaput pred glasačke kutije. To je kratkoročna politika koja ne vidi dalje vlastita nosa', zaključio je Grubiša.

Pečat cijeloj priči na kraju bi trebao dati predsjednik RH Ivo Josipović koji želju vladajućih može prihvatiti ili odbaciti. Naime, on ima manevarski prostor od 30 dana za određivanje termina izbora, budući da ih može raspisati za bilo koji datum u razdoblju 30 do 60 dana od raspuštanja Sabora. Posljednje najave iz HDZ-a govore da bi to moglo biti koncem listopada ili početkom studenog što znači da će izbori teško biti prije 4. prosinca, ali nije isključeno da ih Josipović raspiše za kasnije što je najavio kao mogućnost.