Kampanja za parlamentarne izbore 17. travnja i službeno je započela, a stranke i drugi pretendenti za pozicije saborskih zastupnika razbježali su se po cijeloj Hrvatskoj kako bi pokušali privući još koji glas neodlučnih birača
Proteklih tjedan dana sve se užarilo od predizbornih aktivnosti, a početkom službene kampanje, koja je krenula u subotu, kandidati za potencijalne saborske zastupnike razbježali su se po čitavoj Hrvatskoj. Za pridobivanje kandidata imat će priliku do 15. travnja u ponoć, kada započinje predizborna šutnja.
Dok će većina kandidata idućih desetak dana biti u neizvjesnosti hoće li i koliko mandata osvojiti, miran može biti kandidat za predstavnika mađarske manjine u Saboru Robert Jankovics, jer nema protukandidata na izborima te je već osigurao svoje mjesto u saborskim klupama.
Prvi tjedan kampanje u fokusu nisu toliko bili izborni sudionici, već poruka hrvatskih biskupa. Nije ovo prvi put da Komisija HBK Iustitia et pax izlazi s porukom uoči izbora, no iz ove najnovije mnogi su iščitali da su biračima, između redaka, poručili da njihov izbor nije predsjednik Zoran Milanović. Biskupi su u svojoj poruci snažno pozvali građane da izađu na izbore, a sve aktere - prije svega predsjednika države Milanovića, premda ga nisu eksplicitno spomenuli - da se drže Ustava i zakona jer u suprotnom 'ne zaslužuju povjerenje'. Vjernike su pozvali da im izbor budu pojedinci i liste koji vode računa o demografiji, useljeničkoj politici te zaustavljanju iseljavanja i povratku već iseljenih. Pritom su spomenuli i stavove Crkve o pobačaju, rodnoj ideologiji i neradnoj nedjelji.
U takvoj poruci mnogi su vidjeli svrstavanje Crkve na stranu HDZ-a i kritiku Milanovića, no iz Komisije su poručili da je poruka išla svim izbornim sudionicima te da su se 'trudili biti neutralni'.
U proteklom tjednu nastavila se i verbalna paljba između šefa HDZ-a Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića jer on, unatoč zabrani Ustavnog suda, i dalje u izjavama javnosti govori da će biti idući premijer. No najžešći sukob i teške riječi Milanović je s HDZ-ovcima izmijenio zbog obljetnice pogibije Josipa Jovića na Plitvicama, na koju nije bio pozvan. Ministar Davor Božinović poručio je da na obljetnicu nije pozvan nitko iz politike, a da je mogao doći tko god je htio. 'Nismo pozivali ove godine nikoga iz politike upravo zato da bismo izbjegli ispade, da bismo izbjegli da netko na današnji dan pretvori obilježavanje smrti Josipa Jovića i akcije Plitvice i Uskrsa u politički šou', rekao je Božinović.
>>Ne znate za koga biste glasali? Ova aplikacija može pomoći. Isprobajte je
Iako su kampanje i vrijeme u kojem se iznosi 'prljavo rublje' o suparnicima, prevelikih skandala nije bilo. Ministar prometa i HDZ-ov prvi kandidat na listi u 8. izbornoj jedinici Oleg Butković morao je objašnjavati je li pogodovao svom bratu, što je tema koju je otvorio Milanović.
HDZ je morao objašnjavati i plaća li im oglase poljska stranka Pravo i pravda (PiS), što bi bilo protivno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Optužbe za potencijalno uplitanje poljske desnice u izbore stigle su od stranke Možemo, no vrlo brzo se ustanovilo da se radi o grešci Googlea te da HDZ sam financira oglase.
U proteklom tjednu bez članstva u HDZ-u ostao je i Ljubo Ćesić Rojs jer se odlučio kandidirati na listi Hrvatskog bila u 11. izbornoj jedinici, čime je prekršio Statut HDZ-a. Šef zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman pritom je kazao kako smatra da je Rojs 'igrač Zorana Milanovića'.
Na desnom političkom spektru neke je iznenadilo i izvlačenje već 'prežvakane' teme, tj. najava Mosta da nakon nekoliko godina želi osnovati povjerenstvo koje bi istražilo, kako su rekli, 'megapljačku koja se dogodila za vrijeme epidemije koronavirusa'.
Ljevica je također nastavila predstavljati svoje programe diljem Hrvatske, a SDP se zasad uspijeva držati zabrane spominjanja Milanovića kao kandidata te umjesto toga koriste fraze poput 'onog kojeg ne smijemo spominjati'.
Na lijevom političkom spektru zabilježeno je i predstavljanje prve hrvatske AI političarke. Nitkolina, koja je kreirana uz pomoć umjetne inteligencije, idejno je rješenje stranke Možemo, a nastala je, kako su rekli, radi borbe protiv lažnih vijesti i informacija tijekom ove izborne kampanje.
Prvi tjedan kampanje obilježile su i pojačane aktivnosti državnih i lokalnih dužnosnika. Bilo je tu i najava velikih projekata, kao što je to radio Tomislav Tomašević, do obilaska obnovljenih zgrada u Zagrebu, poput Andreja Plenkovića, pa do otvaranja bankomata, čime se pohvalio ličko-senjski župan Ernest Petry. Iako su sve te aktivnosti obavljali u funkciji dužnosnika, dojam je da su pritom dobili 'besplatnu reklamu' za izbore.
Samo desetak dana prije još vas jednom pitamo kako dišete pred izbore. Svoj glas možete ostaviti u anketi u nastavku. Veselimo se vašim odgovorima!