'U Hrvatskoj postoje samo dva lijeka koja istodobno liječe šećernu bolest i sprečavaju nastanak kardiovaskularnih komplikacija. Stoga je upitna utemeljenost odluke HZZO-a da jedan od ta dva lijeka uvrsti na dopunsku listu lijekova uz visoku doplatu, a to isto sada radi i drugom takvom lijeku', rekla je na konferenciji za novinare predsjednica Saveza Zrinka Mach.

Veliki financijski teret za bolesnike

Korisnici prvog lijeka sada za njega doplaćuju 126 kuna, dok bi za drugi, ako se uvrsti na dopunsku listu lijekova, morali doplaćivati 100 kuna. To je veliki financijski teret za bolesnike, koji su uglavnom starije osobe s malim mirovinama, kazala je Mach.

Upozorila je da dvije trećine dijabetičara umiru zbog kardiovaskularnih bolesti, koje su najskuplji segment u troškovima liječenja od dijabetesa, jer na njih odlazi 57 posto novca.

Mach je kritizirala i prijedlog HZZO-a o mogućem smanjenju broja besplatnih trakica za mjerenje šećera u krvi za pacijente na tabletama, čiji bi se broj, rečeno je, smanjio sa 100 na 50 godišnje, što je suprotno nastojanjima da se dijabetičare potakne na što češću kontrolu šećera u krvi.

Stoga je u ime 300.000 dijabetičara pozvala institucije da ne donose neutemeljene odluke koje mogu dovesti u pitanje održivost zdravstvenog sustava.

Predstojnica Klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma 'Vuk Vrhovec' Lea Smirčić-Duvnjak smatra kako struka treba na temelju ekonomske situacije i dobrobiti bolesnika procijeniti jesu li takve odluke učinkovite. Od njezine klinike, koja je i Referentni centar Ministarstva zdravstva za dijabetes, nije bilo zatraženo mišljenje o tome.

'Gubitak lijeka s osnovne liste bez nadoplate predstavljat će problem koji će značajan dio bolesnika onemogućiti da primjene tu terapiju. Ako cijena bude iznosila 100 kuna, naći ćemo se u situaciji da nećemo imati srca bolesniku, za kojeg vidite da mu je 100 kuna mjesečno problem, takvu terapiju uopće ponuditi. To će biti značajan korak unazad u dosadašnjem terapijskom pristupu', rekla je Smirčić-Duvnjak.

Predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora Dario Rahelić istaknuo je kako u liječenju dijabetesa 88 posto troškova čine troškovi liječenja komplikacija, pa se postavlja pitanje što je zapravo racionalizacija potrošnje.

Normalno je da HZZO kao osiguravatelj želi učiniti sve za racionalizaciju potrošnje, no pritom se trebaju uzeti u obzir svi troškovi liječenje dijabetesa, smatra Rahelić.

HZZO: Nositelj odobrenja nije prihvatio referentnu cijenu lijeka

Iz HZZO-a su odgovorili da je nedavno završio postupak javnog nadmetanja za cijene lijekova za osnovnu i dopunsku listu, koje će se primjenjivati od 1. ožujka, pri čemu su lijekovi za dijabetes raspoređeni u nekoliko referentnih skupina.

'Najveća medijska pozornost pridaje se lijeku koji je s osnovne prešao na dopunsku listu lijekova jer nositelj odobrenja, koji je odgovoran za promet tog lijeka, nije prihvatio referentnu cijenu, pa zbog više cijene originalnog pakiranja lijeka nije mogao ostati na osnovnoj listi', navodi HZZO.

Na osnovnoj listi ostali su lijekovi čiji su nositelji odobrenja prihvatili referentnu cijenu. Radi se o lijekovima koji su kliničke paralele tog lijeka iz skupine GLP-1 analoga, a koji se sukladno tekstu smjernice u listi lijekova mogu kod istih bolesnika propisivati na recept HZZO-a, sada bez potrebe doplate, priopćili su iz HZZO-a.

Kad je riječ o smanjenju prava na trakice, poručuju da se takva rasprava u HZZO-u još nije vodila. Takve odluke HZZO ne donosi bez konzultacija sa strukom, pa su od društava koja se bave dijabetesom tražili decidirana mišljenja na temelju kojih će tek biti pokrenuta rasprava.