Iako nije jedina u Hrvatskoj, Leonarda Špiranec jedna je od rijetkih studentica koja je uspješno uskladila učenje s majčinstvom. Ova apsolventica na petoj godini ekonomije u Zagrebu sina Frana dobila je prije dvije godine, kada su ona i suprug Filip bili tek na pola puta do diplome. Sada ovu obitelj od izlaska iz studentskih klupa dijeli tek nekoliko ispita. Posljednje akademske godine Leonarda lakše diše jer je izabrana za stipendisticu Inicijative Hrvatska može bolje - Obitelj i obrazovanje idu zajedno - u mjesečnom iznosu od 1200 kuna
'U situaciji u kojoj se u dnevnoj političkoj retorici konstantno naglašava nužnost demografske obnove, ali i ulaganje u ljudske potencijale, apsolutno je nevjerojatno da studenti - roditelji još nisu prepoznati kao skupina od posebnog značenja za državu. Prošle 2015. godine tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta osnovalo je Nacionalnu radnu skupinu za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a u analizi toga tijela studenti s malom djecom prepoznati su kao ranjiva skupina. No to do sada nije rezultiralo nijednom političkom odlukom da im se pomogne', kaže za tportal Marko Kovačić iz Inicijative Hrvatska može bolje (HMB).
Stoga su se prihvatili posla, pa višak novca koji je prikupljen putem crowdfunding kampanjeza organizaciju ovoljetnog prosvjeda podrške nastavku Cjelovite kurikularne reforme preusmjerili u stipendiranje školaraca ili studenata.
Država nema ni plan ni program pomoći mladim roditeljima - studentima
'Odabirom kolegice Špiranec željeli smo podržati izvrsnost i požrtvovnost osobe koja se bori protiv sustava umjesto da joj on pomaže, a dodjelom stipendije 'Obitelj i obrazovanje idu zajedno' naglasiti socijalnu komponentu obrazovanja i skrenuti pažnju javnosti na ovaj problem. Istovremeno želimo poručiti kako Inicijativa HMB radi na aktivnostima koje pridonose zaštiti obitelji dok neke druge, javnosti poznatije inicijative, udruge, stranke, kojima su puna usta te teme, zapravo ništa nisu napravile da bi stvarno pomogle obitelji', dodao je on.
Dok Leonardina supruga Filipa, a koji je još krajem treće godine studija počeo raditi u investicijskom bankarstvu, tamo čeka i posao, ona, kako kaže, ne radi ništa konkretno. Pored učenja i djeteta, od sada će imati novu obvezu - biti predstavnicom stanara zgrade u kojoj žive. Kada 'odvrti' film u glavi, priznaje, nije im bilo nimalo jednostavno. Dijete je rodila na trećoj godini ekonomije, a dva tjedna nakon carskog reza izašla je na kolokvij iz kolegija Demografija, premda su joj profesori omogućili kasnije pisanje.
S trudničkim trbuhom je do zadnjeg dana išla na predavanja
'Sve je ispalo neplanski u drugom semestru treće godine fakulteta. No sada mi je lakše. Suprug mi je velika podrška jer se slažemo. Na početku je to bio šok. Razmišljali smo o različitim opcijama, ali smo ipak na kraju odlučili da ćemo se nositi sa svim i odraditi sve kako najbolje možemo. Bilo je dvojbe oko toga - nastaviti godinu ili pauzirati, ali smo odustali od te opcije. Postavili smo si cilj da barem prikupim sve potpise, ali sam na kraju bila uporna i s trbuhom do zadnjeg dana išla na fakultet', prisjeća se Leonarda, dodajući da joj nije bio problem učiti, nego - kako je vrijeme odmicalo, a sin rastao - pronaći nekoga tko bi ga pričuvao dok je na predavanjima i ispitima.
Nakon što ga je prošle godine čuvala dadilja, sin Frane ove je krenuo u vrtić. Leonarda kod kuće uči kada on spava, popodne i noću. Vikendom se ona i suprug mijenjaju. Subotom Leonarda čuva dijete, a onda u nedjelju mijenjaju uloge – ona uči, a Filip čuva sina.
'Prije godinu dana sam pokušala skrenuti pozornost javnosti na problem tekstom koji sam napisala za jedan portal. Komentari su bili prilično otrovni. Iznijela sam to da bi fakultet mogao organizirati nešto za čuvanje djece i predložila način financiranja za tu vrstu vrtića ili igraonice, kako god bi se zvalo. U njega bi i zaposlenici dovodili svoju djecu', predložila je Leonarda, smatrajući kako bi i porodiljnu naknadu studentice - roditelji trebale dobivati do kraja studija uz uvjet da se ispiti polažu redovito.
Zanimljive ideje za pomoć roditeljima - studentima
Ovakva ili slična ideja bila je samo jedan od uvjeta za dobivanje stipendije kojom je 'oborila' i Inicijativu HMB-a, s kojom će ju pokušati realizirati. Iz HMB-a pak državi predlažu da se fokusira i na buduće roditelje studente.
'Potrebno je osigurati državne potpore u vidu stipendija, a u suradnji sa sveučilištima osigurati mjesta za čuvanje djece. Predlažemo da se studenti predškolskog odgoja koji su dužni odraditi hospitacije u predškolskim ustanovama usmjere na vrtiće po sveučilištima u kojima bi se riješile dvije stvari jednom odlukom: studenti - roditelji bi znali da su im klinci pod stručnim nadzorom, a studenti predškolskog odgoja bi imali više izbora za odrađivanje stručne prakse', predlažu iz HMB-a, a još im nije stigla nijedna reakcija nadležnih institucija na stipendiju koju su dodijelili Leonardi Špiranec.
