Peticijom 'Stop plagiranju u Hrvatskoj' te zahtjevom Hrvatskom saboru i Vladi želimo da se u Hrvatskoj uvede nulta stopa tolerancija na plagiranje te uspostavi pošten i odgovoran odnos prema radu, a posebice u akademskoj zajednici, upozorili su u ponedjeljak inicijatori peticije na konferenciji za novinare
Od Vlade i Sabora zatražili su da se u Etički kodeks Sabora, kao i u već postojeći Etički kodeks državnih službenika, unesu odredbe prema kojima plagiranje koje su počinili javni dužnosnici, a koje su utvrdila nadležna tijela, predstavlja tešku povredu etičnosti.
Plagiranje je nespojivo s obnašanjem javne dužnosti, poručila je jedna od inicijatorica peticije, docentica i znanstvenica sa zagrebačkog Sveučilišta Vesnica Garašić. Naglasila je kako je plagijat najveći problem akademske zajednice te upozorila kako nema instrumenata za pravovremeno prepoznavanje plagijata i propisanih sankcija za plagiranje, a da etički procesi traju i do tri godine.
Problemi se posebno intenziviraju kada je riječ o visokopozicioniranoj osobi, rekla je Garašić, koja je više od sedam godina bila članica Etičkog savjeta zagrebačkog Sveučilišta. Napomenula je kako postoje programi koji otkrivaju tzv. copy -paste plagiranje, no da je puno teže dokazati 'krađu ideja'.
Profesor i znanstvenik sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu Ivan Đikić istaknuo je kako problem plagiranja pogađa cijelo društvo i kako nije samo problem Hrvatske. Upozorio je da Hrvatska ima najveći postotak plagiranja kod javnih dužnosnika te kako su tolerancija i relativizacija te pojave velik problem za Hrvatsku, naglasivši da je to nespojivo s obnašanjem javne funkcije.
Također je upozorio na zabrinjavajuće velik odljev mladih ljudi iz Hrvatske, među kojima 16.000 djece. Ustvrdio je kako Hrvatska ide u ponor te da se s time moramo suočiti i da je to nešto ispod čega ne smijemo ići.
Napomenuo je kako u EU postoje neovisni odbori u kojima su moralni i časni ljudi s integritetom koji imaju ulogu sačuvati časnost obrazovnog sustava, rade na temelju činjenica, neovisno i bez pritiska.
Osvrnuo se i na slučaj aktualnog ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića rekavši kako zagrebačko Sveučilište o tome slučaju nikad nije raspravljalo, što je potvrdio i bivši rektor Aleksa Bjeliš, te da Barišić nikada nije ni bio zaposlenik zagrebačkog Sveučilišta. Na splitskom Sveučilištu zahtjev je odbačen kao neosnovan, rekao je Đikić, dodavši kako je politika ušla u sve pore društva, pa tako i u znanost, i da se protiv toga treba boriti.
Upitan hoće li promijeniti odluku da znanstvenu karijeru nastavi izvan Hrvatske, odgovorio je kako je njegova odluka o napuštanju splitskog Sveučilišta reakcija na objede i neistine na njegov račun, pri čemu je spomenuo rektora tog sveučilišta, od kojeg očekuje ispriku. Takva odluka bila je motivirana i istupom premijera Andreja Plenkovića koji je rekao da je (Đikić) slao mailove oporbi i instruirao je, što je također neistina, i da je odbio povući tu svoju tvrdnju.
Napose premijerovu tvrdnju da (Đikić) može ići i raditi gdje hoće, odnosno da ne mora raditi u Hrvatskoj, Đikić smatra katastrofalnom i dodaje kako to može javno reći jer je neovisan. Izrazio je nadu da će premijer Plenković uvesti europske standarde i nultu toleranciju na plagiranje, iako je stao iza Barišića, koji je, kako je rekao, dokazani plagijator i učinio je niz nečasnih radnji.
Napomenuo je kako još nije dobio odgovor na svoju ostavku te da je i dalje spreman djelovati u Hrvatskoj, ali ne u okviru splitskog Sveučilišta .
Jedan od inicijatora peticije, profesor s PMF-a Damir Bakić naglasio je kako s plagiranjem ne smije biti kompromisa i relativizacije, usporedivši ga u jednom dijelu s krivotvorenjem novčanica i založivši se za apsolutnu, nultu toleranciju na takvu pojavnost.
Plagiranje u znanosti je suprotno temeljnom postulatu - čestitosti. To treba biti suštinska poruka budućim naraštajima - da je etička dimenzija iznad svih imuniteta i formalnih mehanizama, poručio je Bakić.
Peticiju su pokrenuli profesori, znanstvenici, učitelji, liječnici i studenti u trenutku u kojem je, kako navode, hrvatsko društvo obilježeno prevelikom tolerancijom na plagijate te preko svake mjere naraslim aferama povezanih s plagijatima koje su počinile osobe na visokim javnim funkcijama u Hrvatskoj.
Peticiju je do sada potpisalo 11.400 građana sa zahtjevom da Vlada i Sabor podrže politiku nulte tolerancije na plagiranje te da se osobito strogo sankcioniraju svi slučajevi plagiranja osoba na javnim funkcijama.