Akademsko nepoštenje u Hrvatskoj odskače u odnosu na svjetski prosjek koji iznosi 67,8 posto, a posebno u odnosu na zemlje poput Švedske, gdje se varanjem i plagiranjem služi tek 1,1 posto studenata, piše Novi list u subotu. Online nastava na fakultetima tijekom pandemije samo je pogoršala stvar.

Rezultati istraživanja o studentskom nepoštenju prezentirani su na konferenciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a istraživanje je proveo dr. sc. Rudolf Kiralj, viši predavač na studiju sestrinstva Veleučilišta u Bjelovaru.

Akademsko nepoštenje je dugoročni problem društva koji vodi njegovom urušavanju.

'Međunarodna istraživanja ukazuju na korelaciju između akademskog i profesionalnog nepoštenja, korupcije i gospodarskog razvoja pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen veći stupanj akademskog nepoštenja', ustvrdio je Kiralj.

Najčešći su oblici prijevara kojima se studenti služe plagiranje, odnosno kupnja tuđeg rada ili kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zaobilaženje detektora plagiranja, prepisivanje na ispitima, lažno predstavljanje…

'Situacija je alarmantna, to je nasljeđe koje se prenosi iz generacije u generaciju, nitko to ne popravlja, a postoci rastu, i to osobito u kriznim vremenima. Ne smijemo dopustiti da svi prepisuju jer onda neće nitko ništa znati i privreda će stati', upozorava Kiralj.