U međuvremenu već tjednima traju javne rasprave između splitske gradske vlasti i Ministarstva kulture, odnosno prebacivanje nadležnosti za čišćenje ovog kaosa - tko želi ili ne želi, tko može ili ne može. Bankomati su mahom uglavljeni u otvore na fasadama zgrada zaštićenih kao pojedinačno kulturno dobro te u izlozima trgovina i ugostiteljskih objekata koji se nalaze u zaštićenoj zoni.

Od njih stotinjak, procjenjuje se, najviše bi ih 18 moglo dobiti legalan status nakon što, uz odobrenje konzervatora, s gradskom upravom sklope ugovor o 'najmu manipulativne površine'. Nijedan takav ugovor još ne postoji.

Situacija je eskalirala prije desetak dana, kada je jedan bankomat preko noći niknuo tek nekoliko metara od Jupiterova hrama, no pod pritiskom javnosti vlasnik ga je brzo uklonio. Građanski aktivisti potom su na samim Srebrnim vratima postavili golem transparent 'ATM palace' (Palača bankomata, op.a.) uz logotip Ministarstva kulture kao jasnu poruku tko je odgovoran za to.

Splitska gradska vlast ovu poruku i dalje ne uklanja.

'Konzervatori su za sve gradske cjeline izdali smjernice u kojim se navodi da broj i raspored mjesta ugradnje bankomata može imati utjecaj na vrijednost pojedinačne zgrade te da postav treba regulirati prema kriterijima svojstva kulturnog dobra (u ovom slučaju svjetskog, pod zaštitom UNESCO-a), odnosno da mjesto i način ugradnje ne smiju ugroziti stilska i funkcionalna obilježja pojedine zgrade. Konzervatorski odjeli i inspekcija rade svoj posao, daju suglasnost u pojedinim slučajevima kada je za postavljanje bankomata potrebno ishoditi suglasnost sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Svi ostali bankomati, koji nemaju suglasnost konzervatorskih odjela i dozvolu Gradske uprave, a gradsko komunalno redarstvo vrlo jednostavno može provjeriti imaju li dozvolu ili ne, moraju biti uklonjeni. Tu nije potrebna intervencija konzervatorske inspekcije, nego gradskog komunalnog redarstva', službeno su objavili iz Ministarstva kulture i medija.

'To nije potpuno točno. Konzervatorska inspekcija Ministarstva kulture ima potpune ovlasti intervenirati u ovakvim slučajevima, a upravo takvu akciju imali su primjerice u Poreču 2020. godine. Kazne za ovakvo postupanje kreću se od 50 tisuća do 500 tisuća kuna i pitanje je zašto inspektori ne izlaze na teren i ne naplaćuju ih te zašto odbijaju dati podršku u uvođenju reda', uzvraća zamjenik gradonačelnika Splita Bojan Ivošević u izjavi za tportal.

'Korijeni nereda'

Grad Split je, dodaje, upravo konzervatorskoj inspekciji uputio više formalnih prijava, no reakcija nije uslijedila.

U praksi, od Dubrovnika do Istre, ipak se ovim problemom uglavnom bave lokalne vlasti i to na način da svojim odlukama o komunalnom redu propišu visoke globe za postavljanje bankomata bez dozvole, a potom njihovim čestim ispisivanjem 'iscrpe' vlasnike sve dok ih sami ne uklone. Koliko je poznato, ni u jednom slučaju gradski komunalci nisu morali fizički obaviti ovaj posao.

Sličan scenarij dogodio bi se i u Splitu da nije jedne začkoljice: u gradskoj odluci o komunalnom redu, izmijenjenoj u doba gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, zabranjeno je postavljanje bankomata bez suglasnosti konzervatora, no za takav prekršaj nisu formalno propisane nikakve kazne.

'Najkasnije do Nove godine usvojit će se nova odluka po kojoj će kazne biti u maksimalnom mogućem iznosu', kaže Ivošević.

'Snalaze se u okvirima mogućeg'

U međuvremenu, već ovog tjedna, splitska vlast objavila je da se 'snalazi u okviru mogućeg': gradonačelnik Ivica Puljak potpisao je zaključak po kojemu će se vlasnicima ili korisnicima prostora u staroj gradskoj jezgri koji su ondje postavili bankomat bez dozvole konzervatora ubuduće odbiti zahtjev za zakup javne gradske površine. Prevedeno - ako ugostitelji žele obnoviti ugovor za svoje štekate i terase, sami će morati maknuti bankomate iz izloga svojih kafića i restorana. U najkraćem mogućem roku.

'Dakle oni koji krše gradske odluke ubuduće ne mogu očekivati suradnju Grada', precizan je Ivošević, uz napomenu da velikom broju ugostitelja uskoro istječu ugovori za najam gradskih površina.

Samo na Rivi, glavnoj gradskoj šetnici, trenutno se nalazi 21 bankomat postavljen bez dozvole.

Usprkos ovoj akciji gradske vlasti, ali i skoroj izmjeni Odluke o komunalnom redu, očekuje se da će s prvim danom iduće godine pritisak bankomata na središta jadranskih gradova ipak biti manji: velik broj njih, naime, opstajao je zahvaljujući 'pljačkaškom' tečaju konverzije eura u kune, često i ispod jedan naprema šest, i naivnim turistima koji su upadali u tu klopku.

Uvođenjem eura i ova praksa odlazi u povijest.