Provedba dvojih izbora, prijevremenih parlamentarnih i prijevremenih lokalnih, državu je lani stajala nešto manje od 110 milijuna kuna, navodi Državno izborno povjerenstvo (DIP) u utorak u Pregledu svoga rada za 2016. godinu, drugom dokumentu te vrste
U odnosu na 2015., lani je bilo manje 'izbornih aktivnosti', pa je potrošeno i upola manje novca. Naime, u 2015. održani su četvori izbori - predsjednički, redovni parlamentarni, 'manjinski', to jest izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u općinama, gradovima i županijama, kao i prijevremeni lokalni (u 11 gradova i devet općina), a njihov je ukupni trošak premašio 205 milijuna kuna.
DIP-ovi pregledi dobrodošli su za usporedbu izbora iste vrste, konkretno parlamentarne. Nakon što je u lipnju 'pala' Vlada Tihomira Oreškovića, a Hrvatski sabor, redovno izabran u studenome 2015., se sam raspustio, birači su u rujnu ponovno izašli na birališta kako bi izabrali novi saborski saziv . U 11 izbornih jedinica nudilo im se 117 kandidacijskih lista (49 manje u odnosu na studeni), u XII. jedinici u kojoj osam zastupnika biraju nacionalne manjine bilo je 29 kandidata (u studenome 41).
Novi parlament u rujnu se birao u Hrvatskoj i u 50 država, u dvije više u odnosu na studeni. Izbore u rujnu prošle godine nadziralo je 11.770 promatrača, one u studenome gotovo 13.500 promatrača.
vezane vijesti
Rujanski izbori državu stajali 109,5 milijuna kuna
Prijevremeni rujanski izbori državu su stajali 109,5 milijuna kuna, bili su dakle 11,4 milijuna kuna 'jeftiniji' od redovnih u studenome, čiji je trošak premašio 120 milijuna kuna.
Za prijevremene je lokalne izbore 'potrošeno' 310 tisuća kuna. U tri grada (Vrgorcu, Novalji i Novoj Gradiški) te u deset općina (Matuljima, Ražancu, Kolanu, Kalniku, Ližnjanu, Cestici, Gvozdu, Murteru - Kornatima, Viljevu i Čemincu) održani su prijevremeni izbori koji su ukupno stajali oko 310.000 kuna. U 2015. godini prijevremeno se biralo u 11 gradova i devet općina, ukupni trošak bio je 717.000 kuna.
Osim izbora, u DIP-ovu fokusu bio je i redoviti godišnji nadzor financiranja političkih subjekata - 151 politička stranka (tri manje u odnosu na 2015.), šest nezavisnih saborskih zastupnika i 908 nezavisnih lokalnih vijećnika (11 više). Povjerenstvo je DORH-u dostavilo 114 obavijesti o povredi zakona koji uređuje financiranje (godinu prije195), a nadležnim tijelima poslalo je 58 prijedloga da obustave isplatu za redovito godišnje financiranje stranaka i nezavisnih vijećnika, upola manje u odnosu na godinu prije.
Prvi pregled godišnjeg rada, Državno izborno povjerenstvo objavio je lani. Iako ih zakon na to ne obvezuje, u DIP-u tumače kako to čine kako bi svoj rad učinili krajne transparentnim.
