Na poticaj ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak u petak je na Edukacijsko-rehabilitacijskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan sastanak na kojemu je bilo riječi o pitanjima i poteškoćama vezanim za osiguravanje pomoćnika u nastavi.

Riječ je prvom sastanku o toj temi koja je izazvala veliku pozornost javnosti, a na kojemu su sudjelovali i osnivači škola - predstavnici gradova i županija, te udruga uključenih u taj proces.

Osim uvodnog izlaganja ministrice Divjak sastanak je bio zatvoren za javnost, trajao je više od dva i pol sata, a njegov sadržaj novinarima su posredovali ministrica Divjak, dekanica Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednica Stručnoga povjerenstva za formalnu procjenu zahtjeva za pomoćnicima u nastavi Snježana Sekušak-Galešev.

Svi akteri imaju još mnogo posla, Divjak preuzima odgovornost za Ministarstvo

Cilj sastanka bio je steći uvid u sadašnji trenutak toga procesa, ali i kako unaprijediti taj proces, rekla je Divjak. Dodala je kako su se najprije osvrnuli na Pravilnik o pomoćnicima u nastavi koji je, podsjetila je, donesen prošle godine, što je trebalo učiniti puno ranije, te da su prikupljeni mnogi prijedlozi, neki i u pisanom obliku, kako unaprijediti pravilnik.

U drugome dijelu sastanka objašnjeno je pak zašto su neki zahtjevi odbijeni, kako prepoznati i dobro pripremiti zahtjev i kome su zaista potrebni pomoćnici u nastavi, a povjerenstvo je, rekla je ministrica, ponovno razmatralo između 700 i 800 zahtjeva.

Objasnila je da postoje dva problema - stručni koji trebaju rješavati stručnjaci, te organizaicijski koji se svodi na dva dijela od kojih je jedan podnošenje argumentiranih zahtjeva.

"Tu je puno aktera od kojih svaki treba na vrijeme odraditi svoj dio posla, uključujući i Ministarstvo za što preuzima svu odgovornost", istaknula je ministrica.

Ocijenila kako trebamo znati da pomoćnici u nastavi daju samo jedan vid potpore, ali nisu univerzalno rješenje za sve, već su tu stručnjaci koji imaju 'posljednju riječ'.

Na izravno pitanje predstavnika udruge pomoćnika u nastavi hoće li ih primiti na "pola sata razgovora", ministrica je potvrdila da će ih primiti da bi razmotrili kako im se može konkretno pomoći, ali i dodala kako ministarstvo nema nadležnosti tamo gdje svoj dio posla trebaju odraditi osnivači ili škole.

Ove godine odobreno rekordnih 4100 pomoćnika u nastavi, dobra vijest - u ESF-u još ima novca

Ipak, istaknula je ministrica, ove godine odobreno je rekordnih 4100 pomoćnika u nastavi, prošle godine bilo ih je tri tisuće, prije pet godina tisuću, a prije deset godina 200. Dodala je kako je kompliciran i cijeli sustav nadležnosti pa i to treba objasniti.

Drugi dio organizacijskoga dijela odgovornosti je financijski dio, a s tim u vezi, istaknula je, zaista je dobra vijest da se iz Europskoga socijalnog fonda (ESF) može namiriti veliki dio potrebnoga novca. Pri tomu, dodala je, zna se na neki način 'kalkulirati' pa se najprije očekuje odobrenje iz ESF-a, pa tek onda novac daju osnivači, a tu su i udruge koje ovise o tomu koliko je osnivač uspio dobiti odobrenja za pomoćnike. Istaknula je kako su osnivači do sada povukli manje od pola novca iz ESF-a za tu svrhu.

Divjak je objasnila kako se pomoćnici u nastavi financiraju iz triju izvora - europskih fondova, novcima osnivača te posredstvom udruga koje se javljaju na natječaj za novac iz državnoga proračuna.

Dodala je kako je ova godina početak procesa, te najavila kako bi do kraja godine trebale biti u proceduri izmjene i dopune Pravilnika o pomoćnicima u nastavi. Na novinarsko pitanje što će biti sa zahtjevima za pomoćnicima koji još nisu odobreni, Divjak je rekla da još treba donijeti jednu odluku vezanu uz udruge, da su dvije već donesene, a treća je u pripremi. Upozorila je kako, pritom, treba vidjeti radi li se o 'preklapanjima', odnosno jesu li ti pomoćnici možda već odobreni osnivačima.

Osim toga, Povjerenstvo treba donijeti i odluku vezane za pomoćnike za koje su osnivači trebali osigurati prethodnu suglasnost, što nisu učinili, a na to ih je obvezivao pravilnik. Ipak, rekla je ministrica, ne možemo ostaviti 'sa strane' tih 200 zahtjeva i reći da je netko pogriješio u proceduri jer je riječ o djeci kojima treba potpora te istaknula kako će se to riješiti. Na novinarsko pitanje kada će se riješiti tih 200 zahtjeva, ministrica je najavila da će to biti poznato početkom idućega tjedna.

Neujednačeni modeli potpore i neadekvatna edukacija pomoćnika u nastavi

Dekanica Sekušak-Galešev izvijestila je kako je povjerenstvo kojemu je na čelu do sada odobrilo 400 zahtjeva od oko 800 koje je ponovno razmatralo iako oni nisu bili podneseni u skladu s pravilnikom.

Istaknula je kako je povjerenstvo moglo vidjeti da postoje neujednačeni modeli potpore i edukacije pomoćnika, te neadekvatni programi rada jer se od pomoćnika očekuje ono što nije njihova ingerencija i smatra kako je dobro što su problemi prepoznati.

Sekušak-Galešev ocijenila je kako većina djece ne treba pomoćnike u nastavi, da dokumentacija koja dokazuje da to djetetu zaista treba mora biti potpuna, te izvijestila kako povjerenstvo još čeka nadopune za 38 zahtjeva.

Na pitanje novinara kako sa stručnoga stajališta objašnjava veliko povećanje broja zahtjeva za pomoćnicima u nastavi, odgovorila je kako je jedan razlog donošenje pravilnika, drugi je svakako veća mogućnost da se financiraju pomoćnici u nastavi, a važan razlog je i inkluzivna nastava, odnosno potreba da se što više učenika s poteškoćama uključi u redovitu nastavu. Smatra pak kako to ne znači da ima više djece s teškoćama.