"Iako liči na psa, s četiri šape i repom kojim maše, radi se o divljoj životinji", ističe Amanda McDowell, predsjednica udruge za zaštitu australskog dinga.

Životinja potječe od vuka a, sudeći po pronađenim fosilima, u Australiju je dospjela prije najmanje 3.500 godina.

Danas joj prijeti nestanak: otprilike 90 posto životinja zvanih dingo koje žive u australskom zaleđu ili u ruralnim zonama proizašlo je iz križanja s psima, pitomim ili divljim.

"Na rubu su nestanka. Većina ljudi misli da ima puno dinga no zapravo se radi o hibridnim psima a ne čistim dingo psima", dodaje Amanda McDowell.

"Pravi" dingo ne laje i ima mlade samo jednom godišnje.

Očuvanje integriteta genetske baštine dinga pridonosi održanju ekološke ravnoteže australskih krajolika, ističu zaštitnici prirode.

Dingo je ključna karika ekosustava: najveći kopneni predator u zemlji, lovi pse, lisice pa i čak koze, životinje koje su donijeli europski kolonizatori čiju populaciju treba kontrolirati.

Zbog očuvanja čistoće rase, započet je uzgoj dinga te se mladunčad šalje u prirodne parkove.