Svi građani, potencijalni pacijenti, sada već valjda znaju da u svakom trenutku, gdje god se zatekli, ne trebaju ići u najbliže ustanove Hitne medicinske pomoći jer je moguće da će njihova vrata biti zatvorena, već moraju nazvati 112 ili 94.

Na taj će broj dobiti liječnika dispečera, koji za cijelo područje Primorsko-goranske županije dežura u Rijeci. On procjenjuje hoće li vam doći Tim –T1 (vozač, medicinska sestra i liječnik) ili će vam sam telefonom diktirati upute kako da sebi ili drugome pomognete. Takvi su timovi raspoređeni po gradovima na šest punktova, dva u Rijeci na adresama Cambierijeva ulica u centru grada i u Ulici Martina Kontuša na Vežici te po jedan u Opatiji, Krku, Delnicama i Crikvenici. Oni rade od nula do 24.

Ako je Tim – T1 već na nekoj intervenciji, a vi baš tada trebate hitnu pomoć, dispečer diže drugi tim nazvan Pripravnost, kojeg, također čine vozač, medicinska sestra i liječnik, (ne kao u Umagu, dvojac bez liječnika), s tim da taj liječnik neće biti liječnik hitne medicine, već liječnik opće prakse.

Jedan od njih, dr. Nenad Mijić, koji je bez dostatne opreme, bezuspješno pokušavao pola sata ručno reanimirati pacijenta na Krku, smatra da bi svaki liječnik hitne medicine bolje obavio hitnu medicinsku pomoć od njega samoga ili nekog drugog obiteljskog liječnika.

'Možemo se mi educirati, ali bez obzira koliko mi čitali, jedno je teorija, a drugo praksa', drži dr. Mijić, kojeg Ministarstvo zdravstva, čija inspekcija još obavlja svoj posao oko smrti krčkog pacijenta pred vratima Hitne, smatra odgovornim za neupotrebu defibliratora, a kojeg dr. Mijić u svojoj ordinaciji nikad nije ni imao.

'Ustroj Hitne jednostavno ne vrijedi', ponavlja dr. Mijić te navodi niz drugih problema koji reformom nisu definirani, niti stoje u Ugovoru kojeg su liječnici potpisali. 'Sada bi trebali odrađivati 30 sati tjedno pripravnosti za Hitnu, plus dva puta mjesečno dežurstva. Koji bi to prekorak bio?' pita se dr. Mijić te naglašava da se ne može u isti koš stavljati doktor u Krku, Rijeci ili onaj u Zagrebu, gdje će dežurati 380 doktora opće medicine.

'Kolege u Rijeci bi uz redovan posao dežurali dva-tri puta po sedam sati, a nas šestero od ukupno 13, koji, zbog krčke adrese i dobi (doktorice mlađe od 55 i doktori mlađi od 60 godina), zadovoljavamo za rad u Hitnoj, čak 18 puta po sedam sati godišnje', izračunao je dr. Mijić. Problem je, nastavlja, što neki obiteljski liječnici imaju i po 1.900 kartona, iako je normativ oko 1.100, plus kućne posjete, a što će biti u ljetnim mjesecima kada na Krku boravi oko 150.000 ljudi, dr. Mijić ne može ni zamisliti.

Također, ističe da liječnik u pripravnosti znači da je on doma i po pozivu odlazi na intervenciju, ali upozorava da će mu iz udaljenijih krčkih gradova do Hitne u Krku ponekad trebati najmanje 30 minuta, a to, kaže, nije rješenje za životno ugrožene pacijente.

'Jednom riječju, svi krčki liječnici opće medicine, kao i građani, žele da sve bude po starom, kao do 31. listopada, a ako se do izbora, 4. prosinca, ovakva nebuloza od reforme održi, treba je izdržati, jer Milinović tada, očito, neće proći', uvjeren je dr. Mijić.

Građanima koji žele da im vrata Hitne kao i dosad uvijek budu otvorena, pruža se prilika da od 10. do 12. studenog, u vremenu od 9 do 12 sati, ispod Koprivića u Krku, stave svoj potpis na peticiju pod nazivom 'Za – stari ustroj – HMP u Krku'. Peticiju, kao i grupu na Facebooku, koja broji skoro 2.000 članova, organizirala je Miranda Šebelja, žena kojoj je HMP nekoliko puta spasila život.

Inspektore Ministarstva zdravstva, koji su u utorak nakon nadzora u riječkom Domu zdravlja stigli i u krčki, dočekalo je nekoliko prosvjednika te im jedan i uručili za ministra Milinovića, s porukom 'Vratite nam našu Hitnu!'.