Hrvatska bi do kolovoza trebala otvoriti sva poglavlja u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji te većinu i zatvoriti, kazala je u srijedu u Zagrebu predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u Vesna Pusić.
Španjolsko predsjedništvo EU-a odredilo je cilj, a to je otvoriti sva poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, istaknula je Pusić u izjavi za novinare nakon sastanka odbora.
Španjolska EU-om predsjeda do kraja lipnja, a predsjedništvo u srpnju preuzima Belgija.
"Što se odbora tiče, do ljetne stanke u kolovozu trebali bismo zatvoriti sva poglavlja, osim triju, najviše četiriju", dodala je Pusić.
To su Pravosuđe i temeljna prava, Tržišno natjecanje te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, kazala je.
Hrvatska je do sada otvorila 30 poglavlja u pregovorima s EU-om od ukupno 33 o kojima se pregovara, a 17 je privremeno zatvoreno.
"Pregovori u poglavlju Tržišno natjecanje mogli bi biti otvoreni u travnju", kazala je Pusić. Poziv za predaju pregovaračkog stajališta u tom poglavlju Hrvatska očekuje za nekoliko tjedana, kazala je.
Poglavlje Pravosuđe i temeljna prava također bi trebalo biti uskoro otvoreno. Pusić njegovo otvaranje očekuje "tijekom proljeća", "do lipnja".
Nizozemska, koja je bila posljednja zemlja koja je kočila otvaranje pregovora u tom poglavlju zbog primjedaba glavnog haaškog tužitelja o nedovoljnoj suradnji s Haaškim sudom, prije dva je tjedna i službeno uklonila rezerve glede njegova otvaranja.
Odbor stalnih predstavnika EU-a (COREPER) poglavlje 23. deblokirao je 18. veljače i pozvao Hrvatsku da dostavi pregovaračko stajalište.
Poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika i dalje blokira Slovenija, a razlozi nisu poznati.
Hrvatska je 19. veljače otvorila pregovore u poglavljima Okoliš i Ribarstvo, koja je Slovenija dugo blokirala.
Nacionalni odbor na sastanku u srijedu prihvatio je Dodatak na pregovaračko stajalište RH u poglavlju Porezi.
Hrvatska je u tom poglavlju tražila deset odgoda primjene europskih propisa. Pet zahtjeva je prihvaćeno, jedan u cijelosti, a nekoliko ih je preinačeno, kazala je Pusić.
Većina zahtjeva odnosila se na zadržavanje nulte stope PDV-a na temeljne potrepštine, poput kruha, mlijeka i knjiga, no to po novim direktivama EU-a više nije moguće, kazala je Pusić, objasnivši da stopa PDV-a u EU ne može biti manja od pet posto.
Države članice EU-a same određuju stopu PDV-a. Najniža je 15 posto, a snižena stopa ne smije biti manja od pet posto.
