Predstavnici Samoodređenja poznati su po beskompromisnim stavovima. Žestoko su se protivili usvajanju sporazuma o demarkaciji granice s Crnom Gorom i takozvanom briselskom sporazumu između Prištine i Beograda. Nastojeći spriječiti donošenje tih, ali i drugih odluka, u parlamentu su u više navrata bacili suzavac, a zbog čega je Kurti bio i uhićen.

Samoodređenje je također pokret koji teži ujedinjenju Albanije i Kosova.

Iza Kurtijeva Samoodređenja (25,76%) poredali su se Demokratski savez Kosova (DSK) Ise Mustafe, koji je osvojio 25,06 posto glasova, Demokratska partija Kosova (DPK) Kadrija Veselija i Hashima Thacija s 21,18 posto te tek onda Alijansa za budućnost Kosova premijera Ramusha Haradinaja koja je na izborima nastupila u koaliciji sa Socijaldemokratskom strankom te je osvojila tek 11,61 posto glasova. Srpska lista koju podupire službeni Beograd osvojila je svih deset mandata predviđenih za srpsku nacionalnu manjinu.

Što dolazak Albina Kurtija i pokreta Samoodređenje na vlast donosi Kosovu, pitali smo docenticu Đanu Lušu s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kosovo je zemlja u teškoj situaciji jer proces izgradnje neovisne države nije dovršen zbog poznatoga otpora iz Srbije, koja Kosovo smatra odmetnutom pokrajinom. Ekonomska situacija je loša, raširena je korupcija, a stanovništvo se masovno iseljava.

Luša kaže da su predizborne ankete davale najviše izgleda pokretu Samoodređenje i Demokratskoj stranci Kosova pa rezultat nije neočekivan.

'Većina je medija u prvi plan gurala Demokratski savez Kosova i njihovu kandidatkinju za premijerku Vjosu Osmani, koja je već označena kao kosovska Angela Merkel. Izgledno je kako će upravo ove dvije stranke formirati vladu, što će ključna pitanja koja trenutno opterećuju Kosovo staviti u prvi plan. Tu se prije svega radi o stanju ekonomije, visokoj nezaposlenosti, posebice mladih, korupciji, nepotizmu, problemima u obrazovnom i zdravstvenom sustavu', navodi Luša, koja smatra da je upravo naglašavanje tih unutarnjopolitičkih problema donijelo najveći broj glasova ovim dvjema strankama.

Činjenica da pokret Samoodređenja nikada nije činio vladu govori o opredjeljenju građana Kosova za nove, svježe snage, neopterećene bremenom sudjelovanja u ratu, spremne na nužne promjene u kosovskom društvu, ističe naša sugovornica.

'S druge strane beskompromisni, krajnje desničarski stavovi prema pregovorima sa Srbijom, zalaganje za princip reciprociteta u odnosima, u određenom kontekstu i naglašavanje ideje stvaranja Velike Albanije te nevoljkost za suradnju sa Specijalnim sudom za Kosovo upućuju na poteškoće koje bi novoformirana vlada mogla imati u obnavljanju dijaloga sa Srbijom', smatra Đana Luša. Međutim, ističe, ako koaliraju s Demokratskim savezom Kosova, koji je ipak otvoreniji prema dijalogu i spreman na ukidanje carina, moglo bi doći do promjene statusa quo u odnosima sa Srbijom.

Podsjetimo, premijer Haradinaj podnio je ostavku na dužnost i raspisao prijevremene izbore jer je dobio poziv na ispitivanje Specijaliziranog vijeća u Den Haagu za zločine počinjene na Kosovu. Bivši zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) pozvan je u svojstvu osumnjičenika. Haradinajev mandat obilježila je odluka o uvođenju 100-postotnih carina na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Potez je odgovor na srbijansku opstrukciju kosovskih pokušaja da se učlane u međunarodne organizacije te lobiranja među zemljama koje su priznale neovisnost Kosova da tu odluku povuku.

Kako će izvjesni odlazak s vlasti Haradinaja utjecati na položaj srpske manjine i odnos prema Beogradu, kao i na sigurnosnu situaciju u trusnoj regiji?

'Za sigurnosnu situaciju u regiji opasnije su bile nedavne 'igre' i prijedlozi oko razmjene teritorija, čime bi se otvorila Pandorina kutija na Balkanu', ističe Luša. Riječ je o ideji koja je najveće zagovornike imala i predsjednicima Srbije i Kosova, Aleksandru Vučiću i Hashimu Thaciju, da se sjever Kosova na kojem pretežno žive Srbi zamijeni za područje Preševske doline na jugu Srbije, gdje pretežno žive Albanci. Dio stručnjaka smatra da bi se radilo o neugodnom presedanu koji bi imao negativne reperkusije i na druge dijelove zapadnog Balkana, posebno na situaicju u Bosni i Hercegovini. Protiv ideje se izjasnila i hrvatska vlast.

'Svako prekrajanje granica po etničkoj osnovi tempirana je bomba koja bi mogla rezultirati otvaranjem pitanja Republike Srpske, Sandžaka, albanske manjine u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, a zatim i teritorijalne pretenzije drugih europskih država. Time bi prava konotacija pojma balkanizacija ponovno došla u prvi plan. U takvom okruženju nestabilnosti i nepovjerenja profitirali bi vanjski igrači koji čekaju priliku da ostvare svoje geopolitičke ciljeve u regiji. Odustajanjem od ideje podjele teritorija otvara se mogućnost za pronalaženje konstruktivnijih rješenja za probleme koji opterećuju obje strane', smatra Luša.

Znakovito obilježje jučerašnjih izbora je činjenica da su poražena dvojica ratnih vođa nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova (OVK): aktualni predsjednik Kosova Hashim Thaci i premijer na odlasku Ramush Haradinaj.

'Bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova predstavljali su svojevrstan uteg normalnom funkcioniranju vlade, što se vidjelo u dva navrata u vidu ostavke premijera Haradinaja, kako bi se odazvao suđenju pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju te ispitivanju pred Specijalnim sudom u Hagu', navodi Luša.

Unatoč nekim prognozama, objašnjava, podizanje optužnica protiv bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova koji čine dio kosovske političke elite moglo bi osnažiti njihov položaj, no to se nije dogodilo.

'Rezultat je to konkretnih svakodnevnih problema koji stoje pred mladim kosovskim stanovništvom, koje želi ostvariti svoj potencijal u svojoj državi, bez iseljavanja, za što su im nužni ekonomski preduvjeti; koje želi iskorijeniti politiku podobnosti i nepotizma, koje želi putovati slobodno Europom i konzumirati sve one benefite koje imaju njihovi vršnjaci u ostalim europskim državama. Upravo to su u predizbornoj kampanji obećale dvije prvoplasirane stranke', zaključuje docentica Luša.