Suu Kyi je u utorak osudila kršenja prava u saveznoj državi Rakhine iz koje je sukob koji je započeo prošlog mjeseca natjerao 421 tisuća Rohindža muslimana da potraže utočište u Bangladešu. Dodala je kako treba kazniti prijestupnike. 

Usprkos tome, u svom prvom obraćanju o toj krizi pred svojim većinski budističkim narodom nije se osvrnula na optužbe UN-a o etničkom čišćenju, zbog čega je međunarodna zajednica hladno reagirala na taj govor. 

'Nikad nismo promijenili naš stav', odgovorila je Suu Kyi u razgovoru za Radio Slobodna Azija na pitanje je li ublažila svoj položaj prema vojci s kojom se više puta sukobljavala tijekom svoje kampanje za demokraciju.

'Naš je cilj od početka bila nacionalna pomirba. Nikad nismo kritizirali samu vojsku, nego samo njezino djelovanje. Moguća su neslaganja oko takvih vrsta akcija', poručila je mjanmarska čelnica, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991., ponovno ignorirajući optužbe da vojska njezine države provodi etničko čišćenje.

Agencija UN-a za ljudska prava nazvala je vojne akcije protiv Rohinđa 'školskim primjerom etničkog čišćenja'. 

U telefonskom razgovoru sa Suu Kyi američki državni tajnik Rex Tillerson je pozdravio volju Mjanmara da dopusti povratak izbjeglica, no pozvao je tu državu da osigura pomoć onima koji su žrtve nasilja i da ispita 'duboko zabrinjavajuće' optužbe o kršenjima ljudskih prava, objavio je State Department. 

Velika Britanija je priopćila kako je suspendirala svoj program vojne obuke u Mjanmaru, a francuski predsjednik Emmanuel Macron osudio je "neprihvatljivo etničko čišćenje". 

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je Općoj skupštini da Mjanmar mora zaustaviti svoje vojne operacije, dopustiti nesmetani pristup humanitarnim agencijama i omogućiti izbjeglicama pravo da se vrate.