Ako se želi povećati ažurnost hrvatskih sudova, presudno je da svake godine na njih iznova ne dolazi približno milijun novih predmeta. Godišnji priljev od oko milijun predmeta na broj stanovnika od jedva četiri milijuna je neprirodan i odražava brojne i različite uzroke sistemske prirode koji dovode do takvog stanja.

To je jedan od ključnih naglasaka iz godišnjeg izvješća o stanju u pravosuđu za 2021., prvog koje je sadašnji predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, pola godine nakon dolaska na tu dužnost, uputio Saboru.

Od ukupno 143 stranice Dobronićeva izvješća, najzanimljivije je posljednje poglavlje u kojem čelnik sudbene vlasti na konkretniji i otvoreniji način od svojih prethodnika progovara o ključnim problemima u različitim područjima pravosuđa te predlaže konkretna rješenja.

Ažurnost i kvalitetu rada sudova, poručuje Dobronić izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, nećete podići izmjenama Zakona o parničnom postupku ni tvrdnjama da suci ne rade dovoljno i da su lijeni.

Umjesto toga, čelnik sudbene vlasti zagovara paket mjera za poboljšanje uvjeta rada prvostupanjskih sudaca koji su, prema njegovoj ocjeni, udarna snaga pravosuđa, traži promjenu ustaljenih pogrešnih shvaćanja i ponašanja u sudskoj praksi, ali i promjenu ustaljenih pogrešnih ponašanja aktera izvan sudova koji svake godine proizvode tisuće bespotrebnih sudskih sporova.

Nastanak velikog broja parničnih predmeta može se, tvrdi Dobronić, spriječiti unaprijed i sistemski na više načina, a jedan od ključnih je da Vlada obuzda "državno parničenje", odnosno međusobne tužbe tvrtki i ustanova u državnom vlasništvu.

Za pokretanje takvih parnica okrivljuje nesposobne i neodgovorne uprave državnih tvrtki i ustanova. Nije opravdano, navodi u izvješću, da pojedina trgovačka društva, ustanove, agencije i zavodi u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave između sebe vode velik broj sudskih parnica, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.