'Zabrinjava što se nakon isteka rješenja o preventivnoj zaštiti Golog otoka u 2019. godini nastavlja daljnja devastacija preostalih zgrada. Ponovo smo pozvali Ministarstvo kulture i medija na izdvajanje sredstava za izradu konzervatorske podloge i zaštitu', priopćila je u utorak Documenta.

Ocijenila je kako današnje Vladino priopćenje u kojem se navodi kako im je 'stalo do toga da osiguraju adekvatno obrazovanje mladih generacija kako se ta strašna zlodjela ne bi nikad zaboravila' ne prati zaštita mjesta stradanja. U Documenti se pitaju gdje će se odvijati obrazovni programi ako ruševine logora postanu opasne za posjetitelje.

Također, uoči dana sjećanja, Documenta, Dialogue SOE – regionalni ured Zaklade Friedrich Ebert sa sjedištem u Sarajevu i zagrebački ured Zaklade Friedrich Ebert za Hrvatsku i Sloveniju u ponedjeljak su predstavili novo, prošireno izdanje Virtualnog vodiča kroz povijest logora na Golom otoku.

Direktor sarajevskog regionalnog ureda Zaklade Ebert, Ralf Melzer, na predstavljanju je naglasio važnost kritičkog suočavanja s prošlošću utemeljenog na znanstvenim istraživanjima.

Tena Banjeglav, koordinatorica obrazovnih programa u Documenti, predstavila je mogućnosti obrade teme u sklopu formalnog i neformalnog obrazovanja, a obrazovni materijali primjereni za podučavanje u 4. razredu srednjih škola također su dostupni na web stranici.

Stalni zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke u Hrvatskoj Harald Seibel prvi je put posjetio Goli otok te ocijenio da treba više napraviti kako bi se sjećanje sačuvalo. 'Ovaj otok je svakome dostupan, ali posjetitelji mogu pronaći vrlo malo informacija o tome što se ovdje događalo', naglasio je Seibel.

Direktorica zagrebačkog ureda Sonja Schirmbeck istaknula je kako kritičko suočavanje s temom Golog otoka smatra vrlo važnim iz dva razloga. 'Kao prvo, mi kao politička ljevica moramo počistiti ispred vlastitih vrata i iz lijeve perspektive se pozabaviti s kritičkim suočavanjem sa zločinima ljevice', navela je.

Kao drugo, dodala je, ova tema je važna zato što je diskurs o razdoblju Titove vladavine u domeni politike sjećanja puno ambivalentniji nego što je slučaj s diskursom o četrdesetim, odnosno devedesetim godinama 20. stoljeća. 'Upravo suočavanje s ovim razdobljem jasno pokazuje da povijest nije crno-bijela', rekla je Schirmbeck.