Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zanijekao je u petak pravo Bošnjacima da svoj jezik zovu bosanskim a poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću čak je zamjerio što je takav naziv koristio u svojoj propovjedi tijekom središnje proslave ramazanskog Bajrama održanoj u četvrtak u Sarajevu.
Dodik se bez posebna povoda pozabavio lingvističkim pitanjima u pisanom priopćenju koje je medijima dostavljeno iz njegova ureda.
U priopćenju je osuđen fizički napad na skupinu muslimanskim vjernika počinjen u četvrtak u Zvorniku u istočnoj Bosni, a Dodik je istodobno reisa Kavazovića pohvalio zbog njegovih bajramskih poruka usmjernih na pomoviranje mira, zajedništva i suživota.
Odmah nakon toga Dodik je poglavaru bosanskih muslimana predbacio zbog uporabe termina bosanski jezik konstatirajući kako reis Kavazović time 'dezinformira javnost'.
'Ne postoji bosanski jezik, kako to reis voli dezinformirati javnost', izjavio je Dodik kako ga se citira u priopćenju.
Reis Kavazović je o jeziku govorio u kontekstu poziva bosanskim muslimanima da se na popisu stanovništva koji bi se u BiH trebao provesti u listopadu jasno očituju o svojoj nacionalnoj pripadnosti, ali i da iskažu kojim jezikom govore.
'Naše narodno ime je Bošnjak, a naš jezik je bosanski. Njime prenosimo i gradimo svoju kulturu i tradiciju', rekao je Kavazović u bajramskoj hutbi.
Dodao je pri tom kako je BiH zemlja njenih naroda od kojih svi imaju svoje ime, jezik, tradiciju i kulturu.
Dodik pak Bošnjacima dopušta da mogu govoriti svojim jezikom no ne dopušta im da ga nazivaju kako sami žele.
'Bošnjaci imaju pravo na svoj jezik, ali se on ne može nazivati bosanskim, nego bošnjačkim', poručio je Dodik.
Pokušavajući elaborirati tu tvrdnju konstatrao je kako 'obilježje jezika nosi obilježje naroda'.
'Reis Kavazović bi trebao znati da u BiH žive ljudi koji govore srpski i hrvatski jezik i koji nisu spremni da se odreknu činjenice da je jezik dio njihovog identiteta', naveo je Dodik raspaljujući tako stare rasprave o jezičnim i nacionalnim identitetima u BiH.
Na predstojećem popisu stanovništva u BiH ispitanicima će očitovanje o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te o maternjem jeziku biti postavljeno u tzv. otvorenoj formi što znači kako će oni moći zatražiti upis bilo kojeg naziva odnosno definicije.
Bošnjačke kulturne i vjerske organizacije ali i političke stranke strahuju da bi se brojni Bošnjaci, posebice oni stariji i lošijeg obrazovanja mogli očitovati kao muslimani ili pak Bosanci što bi u konačnici moglo umanjiti njihov konačni statistički udio u ukupnom stanovništvu BiH.
