U intervjuu kojega je u ponedjeljak navečer emitirala sarajevska komercijalna televizija TV 1 Dodik je otišao tako daleko da je ustvrdio kako njega prognani Hrvati zapravo podupiru više nego neki Srbi pa stoga nema razloga da im on priječi povratak.

'Hrvatska politička elita gnuša se Komaričinih izmišljotina i podvala', izjavio je Dodik očevidno aludirajući na činjenicu da nakon njegovih ranijih napada i prijetnji upućenih banjolučkom biskupu nitko od istaknutijih hrvatskih dužnosnika iz HDZ BiH u tijelima vlasti u toj zemlji nije stao u Komaričinu obranu.

Posljednji Dodikov napad na banjalučkog biskupa dogodio se prošlog tjedna, kada je austrijski list Kurier citirao biskupa koji je upozorio na katastrofalnu poziciju u kojoj se nalazi Crkva na teritoriju današnje RS. Dodik je Komarici nakon toga zaprijetio da više ne smije spominjati ni njega niti Republiku Srpsku, a u biskupovu obranu stao je samo bošnjački dopredsjednik RS Ramiz Salkić.

'Bez obzira što je (biskup) čovjek Crkve, pitam ga kako ga nije sramota da to iznosi i nanosi šteti svima ovdje', kazao je Dodik za TV 1 brutalno zaoštravajući ovaj sukob.

Vajdner: Neugodne činjenice o ratnim zločinima i neravnopravnosti

Glavni urednik Katoličkog tjednika BiH Josip Vajdner, u reakciji na službenim stranicama Katoličke tiskovne agencije BiH (KTA), ocijenio je kako je biskup Komarica na Dodikovoj meti jer podsjeća na neugodne činjenice koje govore o ratnim zločinima i neravnopravnosti Hrvata i u današnjem vremenu, što najbolje dokazuje završni val etničkog čišćenja koji je uslijedio upravo u vrijeme kada je Dodik postao apsolutnim vladarom u RS-u.

'Kako se predsjednik Dodik i njegove strukture brinu dokazuje podatak da 31 župu Banjolučke biskupije, koja se nalazi na prostoru RS-a, danas nastanjuje tek 4.360 katolika – što je polovica od broja iz 1996. A prisjetimo li se kako su neke župe, poput Sokolina, koje su 1991. imale skoro 1.500 katolika, potpuno nestale, sve će nam se samo kazati', napisao je Vajdner.

Uz to je podsjetio kako je tijekom rata sve što je imalo katoličko obilježje na poručju RS uništeno i spaljeno, ubijeno je osam svećenika, redovnika i redovnica.

Na kraju 2017., prema popisu iz blagoslova kuća u Banjolučkoj je biskupiji bilo 30.131 katolika što je manje manje nego nakon doba 'turskog zuluma', podsjeća Vajdner i dodaje kako je to daleko od razdoblja 1939. kada je banjolučka Crkva bila u zenitu sa 129.132 katoličkih duša ili barem predratne 1991. kada je taj broj iznosio 96.670.

Svi ti podaci, ističe Vajdner, Dodiku očevidno nisu bili dovoljni kada tvrdi kako biskup Komarica, kada na njih podsjeća, pokušava 'zadovoljiti svoje osobne ambicije'.

'Ambicija biskupa Franje bila je ostati u Banjoj Luci sa svojim stadom te, dok mu je povjerena biskupija doslovce krvarila, mnogima spašavati gole živote. Dodikovim prethodnicima u vlasti RS upućivao je molbe, upite, vapaje i što sve ne, da zaustave progon i ubojstva nevinih. A što su oni učinili tek je djelomično vidljivo iz gore spomenutih statistika. Njegova ambicija je bila također trpjeti različita poniženja, napade i obespravljivanja od njegovih politički moćnih susjeda te podsmjehivanja i izigravanja od bjelosvjetskih predstavnika moćnika', navodi glavni urednik Katoličkog tjednika BiH.

'Ambiciozne su i njegove uzaludne nebrojene molbe različitim hrvatskim političkim predstavnicima da se ne ponašaju kao da je Banjolučka biskupija već izumrla nego da barem vrednuju žrtve koje je podnijela', zaključio je Vajdner.