Ukupno 73 posto hrvatskih doktora društvenih znanosti u 10 godina nije objavilo nijedan znanstveni rad u citatnoj bazi Web of Science (WOS), koja sadržava najrelevantnije svjetske znanstvene časopise, uključujući i 13 časopisa iz Hrvatske, pokazalo je istraživanje Maje Jokić iz NSK i Adrijane Šuljok iz Centra za društvena istraživanja
Istraživanje je provedeno među 1.938 hrvatskih istraživača registriranih u znanstvenim ustanovama diljem zemlje, prenosi Jutarnji list.
Situacija za 'društvenjake' nije se pokazala ništa boljom čak ni kada je u istraživanje bila uključena znatno šira i više europski orijentirana citatna baza Scopus. U njoj, naime, rad nije objavilo 61,8 posto doktora društvenih znanosti.
Znatno bolju produktivnost pokazali su doktori prirodnih znanosti koji objavljenim radovima, ponajprije iz fizike, nadmašuju čak i svjetski prosjek. Samo 11,6 posto 'prirodnjaka' nije objavilo rad u WOS-u, a bez članka u Scopusu samo je njih 9,5 posto.
Ukupno 807 'društvenjaka' u promatranom razdoblju od 1996. do 2005. objavilo je 831 rad. Jokić ističe da je takva produktivnost izrazito loša.
'U objavljenim radovima prednjače psiholozi, a iznenadili smo se lošom publikacijom ekonomista, kao i doktora informacijskih znanosti. Naime, logično je očekivati da će produkcija 'prirodnjaka' biti veća zato što prirodne znanosti ne poznaju granice i njihova otkrića imaju jednaku važnost za cijeli svijet. Društvene znanosti, s druge strane, često su puta ograničene na određeno područje pa radovi nisu toliko zanimljivi na svjetskoj razini - upozorava Jokić. Ističe, međutim, da s doktorima društvenih znanosti postoji problem i u motivaciji za objavljivanje u stranim časopisima i na stranim jezicima.
