Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je na konferenciji za medije da je dopunjena preporuka o cijepljenju po kojoj se osobe koje su preboljele Covid-19 trebaju cijepiti samo jednom dozom. Iako je riječ o važnoj izmjeni, Capak nije previše ulazio u detalje.

No nešto više otkriva dokument Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sastavljen prije dva dana, 28. travnja, koji se zove 'Privremena dopuna preporukama o cijepljenju protiv bolesti COVID-19'. Upravo u njemu nalazi se informacija o ovoj promjeni kada je u pitanju cijepljenje osoba koje su preboljele Covid-19, a takvih je do sada u Hrvatskoj bilo oko 310 tisuća.

Bitno je naglasiti kako je u Hrvatskoj nešto više od 310 tisuća osoba preboljelo koronu, no ne spadaju svi u ovu kategoriju kojoj treba samo jedna doza cjepiva. Naime računa se da preboljele osobe tri do šest mjeseci nakon bolesti imaju određenu imunost koja im onda zamjenjuje jednu dozu cjepiva.

'Podaci o trajanju zaštite nakon preboljenja i o potrebi cijepljenja nakon preboljenja bolesti COVID-19 još su uvijek nedostatni. U početku se smatralo da se svi koji su preboljeli cijepe nakon preboljenja na jednak način kao i osobe koje nisu preboljele bolest COVID-19.

Ranije su preporuke preporučile cijepljenje već mjesec dana nakon preboljenja. Kasnije su preporuke, s obzirom na to da se smatra da zaštita stečena preboljenjem traje kod većine ljudi barem šest mjeseci, postale fleksibilnije i trenutno prevladava stav da treba cijepiti osobu od tri do šest mjeseci nakon preboljenja bolesti COVID-19. O broju doza koje je potrebno primiti nakon preboljenja za sada ima vrlo malo dokaza.

S imunološkog aspekta, logična je pretpostavka da jedna doza cjepiva kod osobe koja je preboljela bolest COVID-19 pobuđuje imunosnu reakciju koja je barem jednako dobra kao kod osobe koja je nije preboljela, a primila je dvije doze cjepiva. Na takav zaključak, uz neke neobjavljene radove, navodi nekoliko nedavno objavljenih znanstvenih radova', tekst je u dokumentu HZJZ-a koji se odnosi na ovu temu.

Imunolog, prof. dr. Zlatko Trobonjača za tportal kaže kako je ovaj potez sasvim očekivan i smatra ga ispravnim. 'Takav je prijedlog već postojao s obzirom da se preboljenjem bolesti stekne određena imunost i to preboljenje se na neki način može smatrati kao prva doza cjepiva. Kod onih koji su preboljeli koronu prva doza će biti onda ona booster doza, odnosno kao druga doza kod onih koji nisu preboljeli', kaže nam Trobonjača.

'Drugim riječima, preboljenjem bolesti, nakon što se stvori određena imunoreaktivnost, još jednom dozom cjepiva ona se dodatno potakne i ja vjerujem da nakon druge doze, tj. ove jedne doze nakon preboljenja, osoba bi šest do osam mjeseci trebala imati stabilnu imunost u odnosu na virus', dodaje.

Na pitanje koliko vremena treba proći od preboljenja korone do cijepljenja prvom i jedinom dozom, Trobonjača odgovara: 'Ako je netko prebolio bolest, ne bi trebao sljedećih tri do pet mjeseci dobiti cjepivo, iako kažemo da do šest mjeseci nakon preboljenja bolesti čovjek ima visoku razinu protutijela, ali hajdemo uzeti da se u tri mjeseca od preboljenja ne bi trebalo cijepiti. Nakon toga bi se mogla dobiti ta jedna doza i idućih od šest do osam mjeseci čovjek bi trebao biti zaštićen. Tek nakon osam mjeseci mogao bi dobiti i drugu dozu', pojašnjava.

To znači da bi onaj tko je prebolio koronu u prosincu sada mogao dobiti prvu dozu cjepiva, a drugu tamo negdje u listopadu. Sve popularniji serološki testovi koji pokazuju razinu antitijela nakon preboljenja bolesti, nisu, smatra Trobonjača, potrebni kao alat u općoj populaciji.

Smatra da je svaka osoba nakon preboljenja zaštićena neko vrijeme. Postoje iznimke, a to su pacijenti na imunosupresivnoj terapiji nakon transplantacije organa ili kemoterapije.

'Zaštićenost nakon preboljenja nije nužno u korelaciji s razinom antitijela. Netko može imati i manju razinu antitijela i biti bolje zaštićen nego netko tko ima veću razinu antitijela. Imate i druge aspekte imunosnog protuvirusnog reagiranja. Tvrdim da je bitno provjeriti je li netko reagirao ili nije kod ljudi koji su na imunosupresivnoj terapiji. Za njih je dobro da se provjeri jesu li stvorili antitijela, ali za opću populaciju to nema nekog smisla', zaključuje.