Izvješće SOA-e, u kojem se konstatira da je Republika Hrvatska sigurna i stabilna demokracija, podijeljeno je u 14 poglavlja, a jedno od njih bavi se pandemijom koronavirusa koja je pogodila svijet početkom 2020. U izvješću se navodi kako je pandemija 'dodatno potaknula rast ekstremizma i radikalizma, pogotovo u okolnostima plasiranja dezinformacija i teorija zavjere oko europskog odgovora na krizu i učinkovitosti demokratskog i liberalnog političkog i društvenog uređenja. Jedno od područja ovih aktivnosti jest i Zapadni Balkan (ovaj izraz koristi EU pa i SOA, a označava države Balkana izvan EU) u čijem javnom prostoru su osobito zastupljene teorije zavjere i dezinformacije. S obzirom na bliskost južnoslavenskih jezika, dezinformacijama plasiranima u medijskom prostoru Zapadnog Balkana pokušava se utjecati i na percepciju javnosti u RH'.

Teroristička prijetnja i dalje se procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada (prvenstveno samostalnih napadača) nikada ne može isključiti, piše u izvješću SOA-e u kojem se spominje kako je 'u listopadu 2020. samoradikalizirani pojedinac izvršio oružani napad, s obilježjima terorističkog napada, na Markovu trgu na instituciju Vlade RH. Prikupljeni podaci ukazuju na psihički poremećaj disocijativne / bipolaritetne osobnosti kod napadača. Napad je imao obilježja terorističkog napada s ekstremno desnih ideoloških polazišta'. Unatoč tome napadu, navode u SOA-i, Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam ni po jednoj osnovi, vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj, nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.

Od ekstremizama koji se spominju u izvješću je onaj velikosrpki, za kojeg se kaže kako je i dalje prisutan u pojedinim državama susjedstva, a koji se očituje u poricanju teritorijalnog integriteta RH i susjednih država, pozivanju na obnovu tzv. Republike Srpske Krajine te netrpeljivosti prema drugim narodima ili negiranju njihova identiteta. Ovakve velikosrpske i ekstremističke poruke ponekad javno upućuju političke i medijske osobe iz susjednih država koristeći društvene mreže ili javne nastupe.

'Nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije. Pojedini nositelji državne politike u Srbiji promoviraju koncept "srpskog svijeta" kao jedinstvenog srpskog političkog naroda, odnosno jedinstvene političke i državne zajednice svih Srba na jugoistoku Europe u kojoj svi Srbi trebaju slijediti jedan politički smjer, onaj službenog Beograda. Promoviranje ovakvih ideja s vrha srbijanske vlasti dodatno destabilizira osjetljive međunacionalne i međudržavne odnose na jugoistoku Europe, posebice prema BiH i Crnoj Gori. Kroz medije i javne nastupe istaknutih pojedinaca, u pojedinim državama susjedstva nastavilo se plasiranjem narativa kojim se želi osporiti legitimnost i zakonitost oslobodilačkih vojno-redarstvenih operacija tijekom Domovinskog rata, a RH se sustavno pokušava prikazati kao državu nastalu na zločinima te kao sljednicu kvislinške NDH', navodi se u izvješću SOA-e.

U pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje su aktivni salafitski džihadistički paradžemati (zajednice) u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države. Sigurnosna prijetnja za RH i dalje proizlazi od islamističkog radikalizma unutar zapadnobalkanskih zajednica, odnosno sljedbenika terorističkih organizacija među kojima su i oni koji se nisu uspjeli pridružiti ISIL-u/Al Kaidi na kriznim ratištima, kao i džihadisti-povratnici i osobe osuđena za djela povezana s terorizmom, od kojih su neki već na slobodi ili uskoro izlaze iz zatvora.

Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina. Zbog ovih osobina, ove je osobe vrlo teško prepoznati prije počinjenja terorističkog akta, navodi se u izvješću SOA-e.

SOA konstatira kako su se nastavili nasilni sukobi između ekstremnih pripadnika navijačkih skupina te da takvi sukobi narušavaju javni red i mir, ali i da 'destabiliziraju lokalne sigurnosne prilike, osobito jer poprimaju karakter međunacionalnih sukoba kada se radi o navijačima klubova iz Hrvatske i Srbije'. Agencija posebno ističe destabilizacijsku ulogu koju na sigurnosne prilike na Zapadnom Balkanu imaju srpsko-crnogorske organizirane kriminalne skupine, a također se navodi i kako su, sa sigurnosnog stajališta, nezakonite migracije značajan izazov u smislu prepoznavanja pojedinaca s terorističkim namjerama.

Cijelo izvješće SOA pročitajte u dokumentu u nastavku: