Nove zapljene ubijenih zaštićenih vrsta životinja na graničnim prijelazima dokazuju da krivolovci i dalje bez milosti protuzakonito ubijaju, transportiraju i preko Hrvatske plijen žele prevesti do restorana u Italiji. U mahnitom pokolju po prirodnim prostranstvima Rumunjske, Bugarske, Srbije i BiH, kriminalci naoružani ilegalnim spravama ne plaše se ni hrvatskih carinika koji im imaju pravo odrezati, za naše prilike, visoke novčane kazne.

Jedna takva drska vozačica, talijanska državljanka, dovezla se kombijem 23. kolovoza ove godine do graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije na Bajakovu. Na pitanje ima li što za prijaviti, pravila se opuštena, klimala vodoravno glavom, kao da iza nje nije upakirano 146 mrtvih grlica, dva goluba i dvije elektrovabilice za emitiranje pjeva ptica.

Lukavi krivolovci zamotali su ubijene životinje u crne vreće i smjestili duboko u prtljažnik, ali carinicima je cijela priča oko kombija postala sumnjiva čim je transporterka parkirala na ulaznom kolnom traku na prijelazu, nadomak Europske unije, gdje se ponadala da će uskoro prokrstariti preko cijele naše zemlje i isporučiti sastojke za jela u kojima uživaju restoranski gosti u Italiji, ne znajući da svojom sitošću uništavaju posljednje primjerke rijetkih vrsta životinja.

Carinici na Bajakovu osobito su izloženi nasrtajima krijumčara, kojima je prolaz Hrvatskom ipak kraći nego dodatni rizik prelaska preko BiH. No ilegalni lov divljih vrsta čest je i unutar zemlje.

Ojdana Rajić Azinović, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode, kaže da je od početka 2013. unutar zemlje inspekcija tog ministarstva zaplijenila 231 primjerak zaštićenih vrsta životinja, njihovih dijelova ili derivata.

'Najčešće se radilo o živim primjercima ptica pjevica vrste češljugar (Carduelis carduelis) te kopnenih kornjača čančara (Testudo hermanni), a svakako bismo istaknuli i veliku zapljenu prepariranih životinja u svibnju ove godine', izvijestila je Rajić Azinović za tportal.

Prema izrečenim novčanim kaznama, vrijednost zapljena raste unazad tri godine. U 2010. iznosila je 361.150 kuna, u 2011. već 552.800 kuna, a lani 561.397 kuna.

Sve do lani sprečavanje krijumčarenja, unutar zemlje i na graničnim prijelazima, bilo je u nadležnosti inspekcije zaštite prirode. Od 2012., cijeli postupak na granici preuzeli su carinici. Inspektore zaštite prirode zovu samo kada treba determinirati vrste zaplijenjenih životinja.

Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode kaže da nova podjela nadležnosti ne mora nužno srozati učinkovitost hvatanja kriminalaca.

'Vidljivo je da se sustav suzbijanja krijumčarenja zaštićenih životinja poboljšao u odnosu na stanje prije 20 ili 30 godina. Međutim, sada je najvažnije da carinici jednakom pažnjom otkrivaju ilegalne transporte životinja kao što to rade s drogom, oružjem i ljudima', objašnjava Mikuška

S obzirom na to da Hrvatska od sredine godine primjenjuje stroži granični režim Europske unije, talijanski i ostali krivolovci, dodaje Mikuška, mogli bi se još više okomiti na prirodu unutar Hrvatske, poubijati plijen i s manje graničnih prijelaza, dakle manje rizika, prevesti ga u Italiju.

'Nedavno smo policiji i inspekciji prijavili upotrebu elektrovabilica na području između Orahovice i Našica, gdje je krivolovce u lovište dovelo lokalno lovačko društvo. Policija ih je u zoru uhvatila na djelu', kaže Mikuška.

Vabilice su posebno podle lovačke sprave, kojima lovci cijelu noć ispuštaju primamljive zvukove prepelicama i drugim vrstama ptica, a u zoru, kada se okupi velik broj njih usredotočen na izvor zvuka, lovci ih masovno poubijaju.

Carinici se o takvim detaljima moraju dodatno obrazovati. Rajić Azinović kaže da MZOIP organizira seminare i radionice za carinske službenike, graničnu policiju te veterinarske, fitosanitarne i inspektore zaštite prirode. U posljednjih nekoliko godina kroz takve je radionice i seminare prošlo više od 500 službenika. Ove jeseni planira se edukacija za dodatnih 150 službenika.