Vinari su u šoku. Ali ne zbog loše berbe - već zbog nelojalne konkurencije. Državni inspektorat otkrio je prevaru. Vina koja se uvoze s Kosova i kod nas prodaju ispod svake cijene - uopće nisu vina. I dok cijela regija bruji o vinskoj pljački desetljeća - Nova TV istražila je ima li toga i u zapadnoj Europi te kako prepoznati lažnjake.
Analiza posljednjih uzoraka koje je proveo Državni inspektorat pronašla je dva lažna vina iz Hrvatske, jedno iz BiH i čak četiri s Kosova, objavila je Nova TV.
"Rezultati tih analiza, koje su poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata zaprimili od službenog laboratorija tijekom prošlog tjedna, pokazali su da je sedam vina patvoreno dodatkom vode i šećera čije podrijetlo nije iz grožđa", objavio je Državni inspektorat.
vezane vijesti
I dok je dio otkrivenih zatražio novo uzorkovanje, vijest je uzdrmala domaću vinsku scenu. Ivan Maričić, direktor vinarije ističe kako vinogradari znaju što je potrebno da bi proizveli litru vina, kao i koliko je truda, rada, ljubavi emocije potrebno da bi se proizveo taj proizvod.
Prije svega, žele jednaku priliku za sve na tržištu. Vina iz trećih zemalja ponekad su i dva do tri puta jeftinija od domaćih. Sve ih je više s Kosova, odakle uvozimo čak tri milijuna litara graševine na godinu, litra je jeftinija i od vode, a tamo postoji samo 200 hektara vinograda tog grožđa - daleko premalo.
'Jednostavnom računicom znate da to ne može biti normalno prirodno vino, da to mora biti neki produkt, ajmo kazat patvoreni produkt koji je sam po sebi tržišno neispravan, zdravstveno neispravan, zakonski neispravan i kako god hoćemo', istaknuo je Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinara pri HGK-u.
Da takva vina nisu samo balkanski problem, pojasnio je jedan od najpoznatijih hrvatskih somelijera. 'Jedno od najvećih svjetskih vina, vjerojatno najskuplje crno vino koje je ikad proizvedeno francusko 'Domaine de la Romanée Conti' u zadnjih godinu dana od jedne berbe je prodano više nego što je ikad napravljeno. Znači falsifikatora će uvijek biti', kaže Željko Bročilović, somelijer.
Potrošačima savjetuje da čitaju deklaracije, ne samo nazive. Primjerice, pri kupnji najpopularnijeg svjetskog pjenušca - talijanskog Prosecca - veća je vjerojatnost da u boci nije to što očekujete.
'Prošlu godine uz tuču koju su imali i probleme, kila grožđa se kretala između 3,80 eura do 6-7 eura pa čak i više u najjačim i najpoznatijim zonama', dodaje Bročilović.
Na pitanje na koji je način onda moguće prodati bocu za 20-30 kuna, odgovara kako to nije moguće igrate li fer. Ako ne - onda možete. Jer dok je kupaca, bit će i boce vina od četiri kune pa do četiri milijuna kuna za koliko je prodana najskuplja na svijetu.
