Prošek je prvi put u pisanom obliku zabilježen 1774. i ima dugu tradiciju među hrvatskim vinarima. Njegov naziv nije novo ime, nije prijevod i nije hrvatska inačica nekog drugog imena na bilo kojem drugom jeziku.

EK je, podsjetimo, nedavno prihvatio hrvatsku prijavu za zaštitu prošeka kao tradicionalnog proizvoda, s čime se Talijani, koji od 2013. opstruiraju zaštitu izvornosti i njegovo pozicioniranje na europskoj vinskoj karti i tržištu, ne slažu.

Upravo ta je tema već mjesecima aktualna u Bruxellesu gdje se hrvatski europarlamentarci, a ponajprije HDZ-ov zastupnik dr. sc. Tomislav Sokol iz Kluba EPP-a, bore za utvrđivanje izvornosti hrvatskog prošeka. Sokol je član IMCO-a, odbora Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, u kojem se redovito bori za prava hrvatskih proizvođača hrane i potrošača.

– Prošek je tradicionalno hrvatsko vino, po svemu različito od talijanskog prosecca. Poznata je stoljetna tradicija njegove proizvodnje, ima svoju zasluženu kulturološku ulogu u tradicijama i običajima Dalmacije, a njegova autentičnost potvrđuje se i primjenom u tradicionalnim gastronomskim receptima kao što je dalmatinska pašticada. Ne smijemo dopustiti da neopravdani prigovori s talijanske strane unište vrijednu hrvatsku tradiciju proizvodnje i uživanja u prošeku – naglasio je Sokol koji je i član Kluba zastupnika EPP-a.

Teško je zamisliti da bi registracija prošeka u EU nanijela bilo kakvu štetu prodaji proseccoa. Ipak, Talijani strahuju da ako Komisija da jednak status prošeku to bi moglo kredirati opasan presedan koji bi ostavio prostor za priljev stranih proizvoda "s talijanskim prizvukom".

Hrvatsko-talijanski spor oko prošeka traje iz vremena pristupanja Europskoj uniji, kad su talijanski proizvođači prosecca prisilili Hrvatsku na odricanje od oznake "prošek", iako se naziv "prosecco" odnosi na lagano pjenušavo vino, dok je hrvatski prošek gusto, slatko vino proizvedeno od prezrelih bobica autohtonih dalmatinskih vinskih sorti.

Talijanski prosecco je najčešće i vrlo jeftin, dok je cijena prošeka opravdano visoka zbog složenosti proizvodnje i potrebe za kvalitetnom sirovinom. Međutim, prošle godine došlo je do zaokreta te je Europska komisija odlučila odobriti korištenje termina "prošek".

– Svoj rad u odboru IMCO posvetio sam zaštiti hrvatskih potrošača i hrvatskih proizvođača. Činim sve da zaštitim hrvatske tradicijske proizvode poput pršuta i kulena, koje se želi proglasiti štetnima, da zaštitim hrvatske pčelare od sumnjivog meda izvan Europske unije, i da zaštitim hrvatske vinare od neutemeljenih talijanskih blokada. Osobito neukusnima i neprimjerenima smatram najnovije prijetnje iz Italije o izlasku na barikade zbog pitanja prošeka, te se nadam da će Europska komisija ostati pri stavu da je hrvatski prošek dopušten na unutarnjem tržištu – poručio je Sokol.

Zaštita tradicionalnih proizvoda proizvođačima omogućava zaštitu intelektualnog vlasništva, kvalitete i reputacije u smislu zaštite od imitacija, okuplja proizvođače i potiče ih na zajednički nastup na tržištu, te potiče ruralni razvoj, s čim i Hrvatska ima dobra iskustva. Hrvatska danas ima 31 proizvod čiji je naziv registriran u EU kao zaštićena oznaka izvornosti odnosno zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, 17 zaštićenih oznaka izvornosti vina, šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te jednu oznaku zemljopisnog podrijetla aromatiziranih proizvoda od vina.

Sadržaj je nastao u suradnji sa zastupnikom u Europskom parlamentu Tomislavom Sokolom i Klubom zastupnika EPP-a