Ona je na danas održanom okruglom stolu na temu 'Obrazovanje mladih iz alternativne skrbi' prezentirala rezultate predavanja provedenog na fakultetu, kojim je pokazano kako djeca iz alternativne skrbi biraju obrazovanje u skladu sa svojim mogućnostima.

Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je kako 6 posto djece iz alternativne skrbi ne ide u školu, 15,6 posto upiše osnovnu, a njih 52, 9 posto upisuje srednju školu.

Organizatori ovog događanja 'Care@net: zagovaračka mreža za mlade koji izlaze iz alternativne skrbi' i 'Studijski centar socijalnog rada' Pravnog fakulteta u Zagrebu željeli su ukazati na važnost pružanja jednakih mogućnosti za daljnje obrazovanje mladima iz alternativne skrbi.

Nakon kratkih uvodnih riječi predsjednice Rehabilitacijskog centra za stres i traumu Valentine Zeljak Božović i koordinatorice ovog projekta Dragane Knezić održana su dva kratka predavanja o uključivanju mladih javne skrbi u obrazovanje.

Nekoliko je faktora koji utječu na upisivanje, odnosno odustajanje od upisa u školu, istaknula je docentica Vanja Branica.

'Obrazovanje im je važno jer daje veću mogućnost za zapošljavanjem, samostalnošću i odlaskom iz doma. S druge strane, oni koji ne vide smisao obrazovanja ono nije ni bitno. Djeca iz alternativne skrbi svoje srednjoškolsko obrazovanje tako biraju u skladu s motivacijom koju imaju, ali i blizinom škole u odnosu na dom', kaže Vanja Branica.

Zajedno sa stigmom o tome da djeca iz doma kradu, lažu i prljava su, dolaze i društvene predrasude i loš pristup nastavnika u školama. No, postoji mogućnost da se to promijeni i radu na motivaciji djece.

'Istraživanja su pokazala da su djeca iz doma ranjivija, trebaju stalnu podršku za priliku u obrazovanju. Jednostavno im treba dati priliku koju imaju i sva ostala djeca'- zaključila je svoje predavanje Branica.

Rezultate svog istraživanja o uspjesima u obrazovanju kod djece iz alternativne skrbi prezentirala je i profesorica Branka Sladović Franz.

'Od djece koja su odrasla u domu se očekuje da budu samostalna. Zato ona osjećaju dodatan pritisak i strah od neuspjeha', rekla je Sladović Franz.

Prema anketi koja je provedena 2009.godine, a u kojoj je sudjelovalo 45 studenata zaključeno je da postoji više razloga zbog kojih mladi iz doma odustaju od svog školovanja.

'Prije svega mladi se susreću s brojnim teškoćama poput odrastanja u javnoj skrbi, financijskih i obiteljskih problema, nesigurnosti i siromaštva. Zato velik broj njih skriva da dolaze iz doma kada se nađu u novoj sredini', pojasnila je doktorica.

Mladi iz javne skrbi žele se što prije osamostaliti, postići bolji društveni status i napredovati u karijeri. Daljnje rezultate istraživanja pojasnila je dr. Sladović Franz.

'Djeca iz alternativne skrbi osjećaju pritisak da se moraju obrazovati, a dolaskom u novu sredinu teško se prilagođavaju, jer se boje društvene stigmatizacije. Osim toga, smatraju da mladi odrasli u svojim obiteljima imaju podršku u svakom trenutku, nezahvalni su i razmaženi i imaju banalne probleme. S druge strane, sudionici istraživanja kažu kako djeca odrasla u domu puno brže sazrijevaju, zreliji su, imaju bogato životno iskustvo i sposobnost da se izbore za sebe'- završila je Sladović Franz.

Nakon predavanja svoja je iskustva o mogućnostima obrazovanja iznijelo 5 djevojaka koje su barem jedan period svog života provele u domu. Sve su na svojoj koži osjetile posljedice stigmatiziranja od strane društva u kojem su bile, a svoje današnje uspjehe pripisuju najviše vlastitom naporu i podršci iz doma. S velikom su sumnjom upisivale škole i fakultete, jer su imale određenu dozu nepovjerenja prema vanjskom svijetu i načinu na koji bi ih ljudi mogli doživljavati. Unatoč predrasudama završavaju ili su završile željeno obrazovanje i osjećaju se samostalnije no ikad.