Kako je i istaknuto u Rezoluciji Europskoga parlamenta o važnosti europskoga sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019., tragična prošlost Europe bi i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice.

Totalitarne ideologije komunizam i fašizam predstavljale su veliko zlo u 20. stoljeću. Razmjer zločina, pogotovo jugoslavenskog komunizma, još uvijek nije dovoljno poznat u Hrvatskoj, jer se i dalje otkrivaju masovne grobnice s posmrtnim ostacima naših ljudi. Za te zločine nitko nije odgovarao i, tim više, znanstvenicima koji se bave komunističkim zločinima danas treba puna podrška za daljnja istraživanja. Nažalost, predugo je trebalo da ime komunističkoga diktatora bude maknuto s trga u Zagrebu, što je bila civilizacijska sramota, navodi se u priopćenju.

Nacisti i komunisti bili su saveznici sve do njemačke invazije na Sovjetski Savez, dok su komunisti s hrvatskoga područja od početka Drugog svjetskoga rata bili protiv zapadnih snaga i do sloma svjetskoga komunizma hrvatskom narodu u ime jugoslavenstva dosljedno su nijekali pravo na državnu neovisnost.

Bilo bi još bolje da se ovaj dan obilježava tijekom školske godine kako bi hrvatski učenici mogli dobro upoznati sva stradanja koje su ove ideologije izazvale u našoj zemlji. Dio članica EU-a obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja, što je u tijeku školske godine, stoji u priopćenju Domovinskog pokreta.