Redateljica i scenaristica Ljiljane Bunjevac Filipović snimila je razmišljanja, dijelom intimna, a dijelom svjetonazorska i politička, dviju obitelji. Dok Čuljkovi ponavljaju Markićkinu tezu o nasušnoj nužnosti mijenjanja Ustava radi njihove definicije braka, Savićevi se ne mogu načuditi takvom zecu iz rukava, referendumu o pojmu koji je već definiran zakonom, i to upravo na način kako je prije dva mjeseca tražila udruga 'U ime obitelji'.

'Neki strani mediji su napisali, bio je to najskuplji copy-paste u povijesti. Prenošenje iz zakona u Ustav definicije koja je već tu i za to potpuno besmisleno potrošiti 50 milijuna kuna', primijetila je Martina Savić, čije stavove dijeli njen muž Miloš s kojim je u braku posljednjih pet godina, s dvoje male djece, a u vezi dvostruko više.

Njima su suprotstavljeni Čuljkovi, također mladi bračni par koji svoja razmišljanja za kameru iznosi sjedeći pred katoličkom ikonom Gospe i ovećim raspelom na komodi. 'Držim da ovaj referendum nije napad nego obrana', uvjereni su Čuljkovi, koji isto tako smatraju da 'ne treba ići protiv prirode'.

S druge strane, Savićevi predstavljaju liberalne i progresivne građanske nazore, do referenduma nisu ni razmišljali o braku kao o presudnom društvenom i političkom pitanju, u što se u posljednjih godinu dana iznenada doista i pretvorio. Štoviše, Savićevi su se oženili tek kada su shvatili da će im tako biti lakše riješiti neka pitanja o kreditu za stan i kada su odlučili odgajati djecu, što im je omogućio postupak umjetne oplodnje koji su poduzeli u inozemstvu. Za njih je brak veza dvoje ljudi i veza povjerenja.

'Nakon ovog pitanja i referenduma, moglo bi se pojaviti pitanje o medicinski pomognutoj oplodnji ili suzbijanje prava drugih manjina. Zato smo protiv', tumače Savićevi, uvjereni da iza referenduma stoji crkveni katolički moral, ali i da društvo mora napredovati, jer bi u protivnom 'Hrvatska ostala u srednjem vijeku'.

Da je Katolička crkva doista duboko upletena u referendum, koji je prošlogodišnji državni proračun stajao vrtoglavih 50 milijuna kuna, dokazao je i nastup Damira Stojića, kontroverznog katoličkog svećenika – povratnika iz Kanade koji se pohvalio da studentima na predavanjima savjetuje apstinenciju od seksa do početka braka i da 'aktivno prati sedam-osam momaka koji imaju sklonost prema istom spolu'. Citirao je Bibliju, uvjeren da taj vjerski spis može određivati što je zajednica između dvoje ljudi i je li homoseksualnost normalna.

'Tim momcima kažem: Vi možete bolje. Brak je ključna tema. To je dokaz Božje ljubavi za čovjeka', govorio je don Stojić u duhu katoličkog misticizma, ne navodeći dokaze za svoje tvrdnje osim Biblije.

Javnost je prvi puta imala prilike vidjeti snimke s dočeka rezultata referenduma u dvorani udruge 'U ime obitelji', koja je u referendumskoj noći medijima, osim radikalnim desničarskim koji su otvoreno agitirali, zabranila pristup dvorani, pa tako i tportalu. U luksuznoj dvorani mogla se vidjeti raskošna slavljenička oprema, od nebrojenih balona, isključivo roza i plave boje, šampanjca i kanapea, do pomodno odjevenih simpatizera udruge 'U ime obitelji', koji su u jednom trenutku zapjevali pjesmu 'Bože čuvaj Hrvatsku', kojom na svojim skupovima slave pripadnici HDZ-a.

Željka Markić, predvodnica udruge 'U ime obitelji', ponovila je da presudnim danas u Hrvatskoj smatra unošenje njene definicije braka u Ustav i da 'svako dijete ima pravo na majku i oca'. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije, sasvim suprotno, smatra da drugačiji oblik braka nikako ne može ugroziti one koji misle drugačije, a da svako dijete prvenstveno treba roditeljsku ljubav, pažnju i nježnost, neovisno o tome jesu li roditelji homo- ili heteroseksualci.

'Tijekom predreferendumske kampanje građane smo htjeli upozoriti da pitanje, koje im je servirano, uopće nije to pitanje. Radi se o ljudima koji su obiteljski i poslovno povezani, a ukrali su demokratske procedure za neki svoj cilj', ocijenio je Bosanac.

Da se ne radi samo o pukom definiranju braka, potvrdio je Matko Marušić, simpatizer 'obiteljaša' i profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu, koji je u jednom trenutku u filmu rekao da 'dvije žene ne mogu osnovati brak'. Na to se nekako nadovezala izjava Dražena Ilinčića, jedne od rijetkih javnih osoba u Hrvatskoj koja se izjasnila kao gay, da bi gay zajednica lako mogla osmisliti svoju varijantu životne zajednice, s nazivom koji nije 'brak'. I u toj zadnjoj poruci kao da se iscrpila cijela prošlogodišnja kampanja, pa i njen smisao, jer gledatelju ostane loš okus u ustima kad se ovako sažeto podsjeti na 'događaj koji je obilježio 2013. godinu', a bio je tako dosadan, beskoristan i, najvažnije, skup.