Novoizabrani predsjednik Donald Trump ima jasnu viziju obrazovanja s jednim ciljem: osloboditi američke škole od 'wokea' i 'ljevičarske indoktrinacije'
Vizija Donalda Trumpa za obrazovanje fokusirana je na eliminaciju onoga što on smatra štetnim ideološkim utjecajem u školama. Novoizabrani predsjednik planira zabraniti sudjelovanje transrodnih sportašica u ženskim sportovima, ograničiti nastavu o rodnom identitetu i strukturalnom rasizmu te ukinuti urede za raznolikost i inkluziju, piše abcnews.
Tijekom kampanje opisivao je obrazovanje kao političko bojno polje koje treba 'osloboditi' od liberalnog utjecaja. Sada, kada je izabran za predsjednika, planira koristiti savezni novac kako bi nametnuo svoju viziju obrazovanja na nacionalnoj razini.
Plan smanjenja financiranja
Trumpov obrazovni plan predviđa drastično smanjenje financiranja škola koje ne budu slijedile njegove smjernice. Prvog dana na dužnosti, najavio je, ukinut će sredstva 'svakoj školi koja promovira kritičku rasnu teoriju, transrodnu ideologiju' i druge, prema njegovim riječima, neprikladne političke sadržaje.
Tijekom kampanje također je istaknuo da 'neće dati ni centa školama koje nameću obavezne maske ili cjepiva'. Trump je sugerirao da će takve promjene provesti izvršnim odlukama, iako pravni stručnjaci, pa čak i neki njegovi saveznici, sumnjaju u zakonitost tako sveobuhvatnih i brzih poteza.
Reakcije kritičara
Protivnici Trumpovih planova tvrde da su oni vođeni politikom i neutemeljenim strahovima. Wil Del Pilar, viši potpredsjednik organizacije Education Trust, izjavio je: 'Trumpovi prijedlozi nemaju uporište u stvarnosti. Ne postoje dokazi da su škole prepune 'manijaka' ili da se učenike uči preispitivati vlastitu seksualnost.'
Prema njegovim kritičarima, njegov bi plan ugrozio javno obrazovanje i oštetio učenike kojima su školske usluge najpotrebnije.
Zatvaranje Odjela za obrazovanje
Jedan od Trumpovih ključnih ciljeva je zatvaranje američkog Odjela za obrazovanje, što konzervativni političari godinama zagovaraju. Trump smatra da su se u taj odjel 'infiltrirali radikali' te predlaže vraćanje obrazovnih nadležnosti državama.
Trenutno američke javne škole K-12 dobivaju oko 14 posto svojih prihoda od saveznih programa, uglavnom namijenjenih učenicima s niskim primanjima i posebnim potrebama. Fakulteti se oslanjaju na savezni novac još više, posebno za studentske stipendije i zajmove.
Instrumenti utjecaja
Trump planira koristiti ovlasti Odjela za obrazovanje za provođenje građanskih prava kako bi vršio pritisak na škole i fakultete. Prema Bobu Eitelu, bivšem službeniku njegove administracije, ova ovlast može se iskoristiti za sankcioniranje škola koje ne poštuju zakone o građanskim pravima ili koje imaju urede za raznolikost i inkluziju.
Također je Trump predložio financijske kazne za fakultete koji promiču inicijative za raznolikost, tvrdeći da su one diskriminatorne. Njegov plan uključuje oporezivanje velikih sveučilišnih zaklada kako bi se financirala nova online akademija nazvana 'Američka akademija'.
Pitanje kurikuluma i nacionalnih smjernica
Trump također želi aktivno utjecati na školski kurikulum. Ponovno planira uspostaviti Povjerenstvo iz 1776., tijelo osnovano za promociju 'domoljubnog obrazovanja', a koje je tijekom svog kratkog djelovanja progresivizam nazvalo prijetnjom američkim načelima. Osim toga, predlaže stvaranje tijela što će certificirati učitelje koji promiču 'patriotske vrijednosti'.
Mogućnosti provedbe
Mnogi od Trumpovih prijedloga zahtijevali bi odobrenje Kongresa ili duge administrativne procese. Njegovi planovi za poništavanje Bidenovih politika, uključujući zaštitu LGBTQ+ studenata prema Naslovu IX, također će zahtijevati značajno vrijeme i pravne procese. Što se tiče studentskih zajmova, nije iznio detalje, ali je kritizirao Bidenove prijedloge za otpis dugova kao 'nezakonite i nepravedne'.
Njegov pristup obrazovanju izazvao je podijeljene reakcije. Dok pristaše vjeruju da će njegovi planovi vratiti fokus na akademsku izvrsnost, kritičari upozoravaju da bi mogli imati dugoročne negativne posljedice na javno obrazovanje i socijalnu pravdu.
'Obrazovanje je postalo laka meta u političkim kampanjama', zaključuje Peter McDonough iz Američkog vijeća za obrazovanje. 'No partnerstvo između visokog obrazovanja i vlasti bolje je za zemlju nego napad na obrazovne institucije.'